'Velika jabuka' i dalje najatraktivniji grad na svijetu

Dok je New York dobio priznanje svjetskog centra biznisa i komunikacija, London nosi titulu grada s najvećim ljudskim potencijalom te najbogatijim kulturnim životom.

Globalno istraživanje konzultantske kuće A.T.Kearney provedeno u suradnji s Čikaškim vijećem za globalna pitanja i časopisom Foreign Policy pod nazivom 'Indeks vodećih svjetskih gradova 2010' (Global Cities Index 2010) pokazalo je kako su New York i London usprkos financijskoj krizi ostali u samom vrhu najatraktivnijih svjetskih gradova. Očekivano ih slijede gradovi koji dominiraju podjednako u poslovnim aktivnostima i kvaliteti života: Tokio, Pariz, Hong Kong, Chicago, Los Angeles, Singapur, Sydney i Seul.  

Dok je New York osvojio prvo mjesto najatraktivnijeg biznis grada u svijetu i to prvenstveno zbog poznate burze, London se sa svojom raznolikom ponudom sportskih i umjetničkih događanja, muzeja i umjetničkih priredbi, pokazao kao najbolja svjetska turistička destinacija. Prema riječima Branko Žibreta, partnera i potpredsjednika konzultantske kuće A.T. Kearney: „Ovogodišnji rezultati pokazuju da veliki svjetski gradovi postaju sve globalniji. Proces globalizacije, simboliziran kretanjem novca, dobara, ljudi, ideja i poslova te brzinom komunikacija, transakcija, ljudi i kapitala, postaje sve izraženije. Iako smo očekivali kako će financijska kriza značajno izmijeniti raspored najboljih u odnosu na istraživanje provedeno prije dvije godine, pokazalo se da vodeći gradovi poput New York i Londona najbolje odolijevaju krizi.“

Indeks vodećih svjetskih gradova rangira 65 gradova iz cijeloga svijeta na temelju niza kategorija koje uključuju daleko više od poslovnih i financijskih mjera, što ovu listu čini jedinstvenom u svijetu. Gradovi su rangirani prema pet kategorija:  poslovna aktivnost, ljudski kapital, razmjena informacija, kulturološko iskustvo i politički angažman, koji predstavljaju sposobnost pojedinog grada da privuče, zadrži i generira globalni kapital, ljude i ideje. Novost u ovogodišnjem istraživanju je uvođenje cenzure, kao dodatne mjere unutar kategorije razmjene informacija, koja predstavlja brzinu i dostupnost informacija u pojedinom gradu.