Vidošević: ključni su nadzor nad potrošnjom, obrazovanje i imigracijska politika

Tri ključna segmenta hrvatske strategije trebala bi biti radikalna politika i nadzor nad potrošnjom, koja i dalje generira gospodarski rast, obrazovanje i imigracijska politika, isatknuo je predsjednik Hrvatske gosodarske komore Nadan Vidošević na petoj sjednici Skupštine HGK

      - Trebaju nam mladi visokoobrazovani lideri s puno djece - slikovito je odgovorio Vidošević na, prema njemu, ključne izazove domaćem gospodarstvu. Dodao je kako je globalna konkurencija izraziti jaka i pogađa sve sektore pa je kineska konkurencija odnedavno prisuna i u drvnom sektoru. Sa sedam posto visokoobrazovanih Hrvatska, istaknuo je, ne može ponuditi sebe kao ozbiljnog partnera, ali može ponuditi visokobrazovanu radni snagu koja bi bila primamljiva investitorima. Sadašnje stanje u kojem druge tranzicijske zemlje imaju gotovo 50 posto jeftiniju radnu sangu koja je uz to i kvalificiranija.

Na dnevnom redu sjednice bio je i pregled aktualnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu prema kojima je u proteklih pet godina ostvaren prosječni realni rast bruto domaćeg proizvoda od 4,7 posto pri čemu je rast u 2005. godini iznosio 4,3 posto što znači da je ostvareni BDP u prošloj godini bio realno već?i za 25,7 posto u odnosu na 2000. godinu. 

Uz makroekonomsku stabilnost izraženu kroz relativno nisku inflaciju i fluktuirajući tečaj, u prva tri-četiri mjeseca ove godine bilježi se nastavak rasta realnog sektora, odnosno industrijske proizvodnje, trgovine, turizma, intenziviranje građevinske aktivnosti, prijevoza putnika i roba te brži rast izvoza od uvoza. Pored toga nastavlja se trend rasta produktivnosti u industriji uz nastavak pozitivnih kretanja na tržištu rada i daljnji rast plaća.

Nešto brže rastu kreditni plasmani poslovnih banaka poduzećima u odnosu na stanovništvo. I u fiskalnom sektoru nastavljaju se pozitivne tendencije iz prethodne godine pa se tako u prvom tromjesečju ove godine biljez?i i smanjenje deficita državnog proračuna, a slijedom toga i deficita konsolidirane opće države. Unatoč tako pozitivnim kretanjima početkom ove godine, koja će, ako se nastave, rezultirati ukupnim ovogodišnjim rastom od 4,5-5 posto, jos? uvijek se bilježi značajan rast raznih deficita, kao s?to je vanjskotrgovinski robni deficit čija je dinamika rasta gotovo ista kao i početkom prošle godine pa će se to zasigurno negativno odraziti na stanje platne bilance. 

Ono što posebno zabrinjava je daljnji rast inozemnog duga koji doduše raste sporijim tempom u odnosu na prošlu godinu, ali ipak dosiže visoke vrijednosti i u apsolutnom i u relativnom smislu. Taj je rast prvenstveno pod utjecajem i nadalje visokog zaduživanja poslovnih banaka u inozemstvu, pa se može kazati da mjere monetarne politike nisu bile dostatne za zaustavljanje ovakvih kretanja. Dosadašnja dinamika rasta bruto inozemnog duga dovela je do toga da se Hrvatska danas iz srednje zaduženih svrstava u krug visoko zaduženih zemalja. (M. B.)