Vrijeme niskih cijena pravi trenutak za investiranje

Kako Hrvatsku učiniti poželjnom i atraktivnom destinacijom za investitore i pokrenuti privatne investicije? U što se u Hrvatskoj isplati ulagati, odnosno koji su perspektivni sektori? Odgovore na ta pitanja potražili smo od desetak domaćih i stranih investitora najmjerodavnijih za davanje ocjena, kritika i prijedloga na tu temu.

U NOVOM BROJU POSLOVNOG TJEDNIKA LIDER OTIĐITE KORAK DALJE I DOZNAJTE PUNO VIŠE O AKTUALNIM GOSPODARSKIM PROBLEMIMA

Tečajna je računica u Hrvata prilično jednostavna: jaka kuna u odnosu na euro uvoznu robu pojeftinjuje, izvoznu poskupljuje i čini nekonkurentnom. I tako već gotovo dva desetljeća. No što kad se tečajni odnosi mijenjaju na europskom/ svjetskom deviznom, dakle i vanjskotrgovinskom, tržištu, ali ne i na domaćem? Što našim izvoznicima donosi obrušavanje eura (i jačanje dolara!) zbog grčke krize, potencijalno portugalske i španjolske?

Novim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju Hrvatskom zavodu za zdravstvena osiguranja proširit će se djelatnost na putna i dodatna zdravstvena osiguranja. Bude li donesen, taj će zakon (čiji tekst javnost još nije vidjela, a Lider njime raspolaže) biti još jedan, i to ozbiljan udar na domaću osiguravateljnu industriju. Predstavnici Ministarstva zdravstva, HZZO-a i Hrvatskog ureda za osiguranja već su se počeli razgovarati o tom pitanju. Prvi su istaknuli kako ne očekuju da bi nove izmjene zakona mogle prouzročiti poremećaj na tržištu osiguravateljnih usluga. Ipak, pregovorima tu sigurno nije kraj.Više u priči Tatjane Brebrić 'Milinović vs. osiguravatelji: HZZO postaje nelojalna konkurencija osiguranjima'

Hrvatska je investitorima atraktivna kao spot turističke zajednice nakon što je iz njega uklonjena stražnjica misice Jelene Glišić. Komplicirana, birokratska i zatvorena prve su asocijacije domaćih i stranih investitora pri spomenu Hrvatske, no i jedni i drugi složni su u ocjeni da bez privatnih ulaganja nije moguć izlazak iz krize. Kako Hrvatsku učiniti poželjnom i atraktivnom destinacijom za investitore i pokrenuti privatne investicije? U što se u Hrvatskoj isplati ulagati, odnosno koji su perspektivni sektori? Odgovore na ta pitanja potražili smo od desetak domaćih i stranih investitora najmjerodavnijih za davanje ocjena, kritika i prijedloga na tu temu. Dok većina poduzetnika muku muči s likvidnošću i u prvom im je planu kako pokrpati kraj s krajem, oni koji imaju slobodnog novca svjesni su da je vrijeme niskih cijena pravi trenutak za investiranje. U što se u Hrvatskoj danas isplati ulagati, koji su perspektivni sektori? Odgovore na ta pitanja potražila je Antonija Knežević, a možete ih saznati u temi tjedna. 

Naš savjetnik prof. dr. sc. Hrvoje Kačer piše o etažiranju. Desetim, jubilarnim izmjenama Zakona o vlasništvu koje su stupile na snagu potkraj 2009. upravitelji zgrada obvezani su da u iduće tri godine počnu etažirati zgrade kojima upravljaju. Zakon im pri tome gotovo uopće nije naznačio kako da to učine i kojim novcem.

Iako se u posljednje vrijeme spominjao kao najizglednija osoba za kupnju i spas hrvatskih brodogradilišta, industrijski investitor Danko Končar u ekskluzivnom intervjuu za Lider otkriva da odustaje od kupnje i okrupnjivanja hrvatskih brodogradilišta.- Za sada definitivno odustajem od brodogradilišta. Došao sam do zaključka da u Hrvatskoj nema volje gospodarstvenika za udruživanje makar i bilo ekonomskog rezona za to kao ni za djelovanje u zajedničkom interesu. Svatko gleda svoja posla – odgovara on objašnjavajući jedan od glavnih razloga odustajanja.

Adrisova oprezna poslovna politika u službi je održivog rasta, ali mnogi investitori postaju nestrpljivi. Diverzifi kacija je nužna, a Adris će u tom cilju očigledno morati promijeniti pristup i ocjenu potencijalnih akvizicija. U duhanskom biznisu sve se brže gubi dah, turizam je igra na duge staze, nove diverzifikacije u marikulturu su sitni zalogaji pa je na red ponovno došlo nebrojeno puta postavljeno pitanje: što će Adris grupa s milijardama kuna na kojima
sjedi?

Posao stručnjaka IT sigurnosti, detektiva i zaštitaratara u virtualnom svijetu jedinica i nula u domaćim i svjetskim okvirima vrlo je tajnovit. U Hrvatskoj njihovim uslugama najčešće se koriste financijske institucije i osiguravajuće kuće, no valja očekivati da će uskoro biti sve traženiji u državnim institucijama i drugim vrstama kompanija. Potpisani ugovori o tajnosti obvezuju ih da referencije o odrađenim IT projektima ne smiju javno spominjati, a dokumentacija se nakon završetka projekta uništava.Tko su etički hakeri, novi James Bondovi po svijetu s kompjutorima umjesto s ljepoticama?

Nova znanstvena grana neuroekonomija već mijenja dosadašnje znanje o odlučivanju, povjerenju i ponašanju kupaca, a donijet će i novo o pregovaranju. Upravo se istražuju moždane aktivnosti povezane s pregovaranjem visokog rizika i manipulativnim pregovaračkim taktikama. Uvid u moždane vijuge partnera ili klijenta vodi do boljih odluka! Više u rubrici Poslovna znanja.

Kovčeg Obaminih mjera za obuzdavanje Wall Streeta mogao bi ostati samo - na ručki. Naime, poseban bijes konzervativaca izaziva namjera da se osnuje fond težak 50 milijardi dolara iz kojeg bi se likvidirale ili sanirale nestašne kompanije iz financijskog sektora. Punile bi ga same banke, pa se taj posao više ne bi obavljao na teret poreznih obveznika.

Samuel Palmisano čijoj viziji IBM duguje ‘zeleni’ povratak među najveće, glavni je lik ovotjednog feljtona.Nakon jednog od poznatijih zaokreta u poslovnoj povijesti, kad je 2004. IBM svoj računalni biznis prodao kineskom Lenovu i odlučio se posvetiti isključivo konzaltingu i osmišljavanju rješenja, kompanija je gotovo potonula u anonimnost. Ove je godine usprkos krizi ponovno u vrhu - za prvim Googleom zaostaje samo 28 milijardi dolara prema ukupnoj vrijednosti brenda. (G. J.)

Novi Lider svojim čitateljima daruje dva posebna priloga: 'Autotrend' i 'Zdravi i aktivni'