Zorić: Osiguravateljima treba snažniji cehovski moral i povezanost branše
Osmi po redu Dani hrvatskog osiguranja otvoreni su u ponedjeljak u Zadru, a na manifestaciji koja je okupila predstavnike industrije poručeno je kako osiguranja imaju velik potencijal rasta, ali ih čeka još jedna teška godina.
Osiguravatelji su se usuglasili kako je u 2011. godini realno očekivati samo minimalni rast, a državnim su tijelima odaslali jednostavnu poruku: Nije nam potrebno previše pomagati. Samo nam osigurajte ravnopravnost na tržištu i pravnu sigurnost, mi ćemo se pobrinuti za ostalo. - Osiguranja imaju mnogo mogućnosti za daljnji razvoj, posebice životno, jer je odnos između životnog i neživotnog osiguranja u Hrvatskoj 26 prema 74 posto, a u EU 61 prema 39 – istaknuo je Miljenko Fičor, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore za bankarsko i financije obraćajući se okupljenima na otvorenju.
U godini koja je na završetku osiguravateljna branša imala je određenih problema, a i za udruženje osiguravatelja pri HGK bila je to godina promjene jer je izabrano novo vodstvo. Ipak, na Danima osiguranja moglo se čuti kako su osiguravatelji mahom zadovoljni postignutim rezulatima, a predstavnik Hanfe Ivan Vrljić istaknuo je kako su upravo osiguravatelji bili ublaživač krize i svoje probleme rješavali tiho i efikasno.
- Osiguranja nikada u povijesti nisu bila izvor sistemskog rizika iako to ne znači da je stanje u branši idealno – rekao je Vrljić, potkrijepivši tezu podacima o udjelu osiguranja u financijskoj industriji Hrvatske, koji se od 2001. pa do 2009. godine povećao samo za 0,1 posto. Priprema za Europsku uniju za domaće osiguravatelje mora početi jer 27 društava, koja posluju u Hrvatskoj, suočiti će se s konkurencijom 4.709 društava koja posluju u EU.
- Premija po stanovniku u Uniji sedam je puta veća nego u RH, a u životnim osiguranjima i 15 puta veća – rekao je Vrljić poručivši osiguravateljima da se sami moraju boriti za povećanje važnosti osiguranja.
Ipak, teško je ne složiti se s predsjednikom Uprave Basler osiguranja Zagreb Darkom Cesarom, koji se zapitao koliko uopće ima prostora za lovljenje velikih europskih statistika u zemlji koja ima samo 100.000 ljudi koji zarađuju više od 1.000 eura na mjesec.Koliko su domaći osiguravatelji mali, potvrđuje i podatak da je aktiva svih društava na tržištu 30 milijardi kuna, a aktiva banaka u Hrvatskoj 400 milijardi. - Da smo banka, bili bismo peta ili šesta na tržištu – rekao je Boris Galić, predsjednik Uprave Allianz osiguranja, dodajući kako bi osiguravatelji mogli od banaka mnogo naučiti.
Kao jedan od problema koje bi osiguravatelji trebali riješiti na okruglom stolu istaknuta je niska razina financijske pismenosti građana, koji ne razumiju proizvode koje osiguravatelji nude. - Brzih rješenja i recepata nema, moramo se resetirati i krenuti od nule, te promicati stvarne vrijednosti koje osiguranje daje – istaknuo je Hrvoje Pauković, predsjednik Hrvatskog ureda za osiguranje. U isto vrijeme, koliko god bila niska financijska pismenost, građani u Hrvatskoj prepoznaju osiguranja kao područje u financijskoj industriji u kojem je zaštita potrošača na vrlo visokoj razini. Gdje su područja na kojima bi dodatno trebalo raditi, osim na informiranosti potrošača, vodeći ljudi industrije vrlo su lako detektirali.
- Nema nekog drugog tko će od nas napraviti adekvatan gospodarski subjekt. Treba nam snažniji cehovski moral i povezanost branše – istaknuo je predsjednik Uprave Euroherc osiguranja Damir Zorić dodajući kako će sljedeća godina biti teška. S njim se složio i predsjednik Uprave Croatia osiguranja Zdravko Zrinušić dodajući kako su sami osiguravatelji najviše krivi za nastalu situaciju u kojoj se ruše cijene do granice održivosti. Ipak, svi osiguravatelji usuglasili su se da je situacija glede reda na tržištu ipak bolja nego što je bila prije nekoliko godina, što se posebno može vidjeti prema padu udjela 50-postotnih bonusa u ukupnom broju polica obaveznog autoosiguranja. (T. B.)