HGK: Baterije koči birokracija, OIE projekti gube energiju

Investitori pokazuju velik interes za investicije u baterijsku pohranu, no birokracija ih koči u njihovim ulaganjima, a Hrvatska trenutno nema rješenje za razdoblja kada je proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora visoka, a potrošnja niska. To je danas poručeno s konferencije za novinare Hrvatske gospodarske komore (HGK) na kojoj je predstavljen dokument o stajalištu HGK-a o baterijama, odnosno baterijskim pohranama.

Prema tom dokumentu, u Hrvatskoj je do 2030. godine sukladno NECP-u predviđena izgradnja 250 MW baterija, a istodobno su u Registru projekata iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP) evidentirana čak 43 projekta baterijskih sustava pohrane električne energije ukupne snage 1,1 GW. Istodobno, u 2023. i 2024. godini „propalo“ je, odnosno ostalo neisporučeno, 48,5 GWh odnosno 13,7 GWh električne energije koja nije mogla biti proizvedena zbog zagušenja elektroenergetske mreže.

Voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK Tamara Kelava rekla je okupljenim novinarima da je baterijska tehnologija na prvom mjestu prema zainteresiranosti investitora.

- Budući da Hrvatska još uvijek uvozi gotovo 60 posto energije, važno je nastaviti povećavati domaću proizvodnju iz obnovljivih izvora, uz razvoj baterijskih spremnika. Tako se energija sprema u bateriju kada za njom nema potrebe, umjesto da elektrana zaustavlja rad - rekla je Kelava, naglasivši da je Hrvatska među prvih pet zemalja u EU-u prema udjelu obnovljivih izvora energije.

Zbog zagušenja mreže u 2023. i 2024. neisporučeno ostalo 62,2 GWh energije

Prema riječima Tamare Kelave, iz OIE se podmiruje 51,6 posto ukupne potražnje, a njihova instalirana snaga iznosi pet gigavata, od čega se 1,3 gigavata odnosi na solarne elektrane, a na vjetroelektrane 1,27 gigavata. Pritom se mjesečno u Hrvatskoj na mrežu priključuje od 25 do 30 megavata iz obnovljivih izvora. Iz HGK-ovog Position papera o baterijskoj pohrani energije proizlazi da je 2023. godine u Hrvatskoj zbog zagušenja u prijenosnoj mreži ostalo neis­poručeno 48,5 GWh energije iz obnovljivih izvora, od čega 45 GWh iz vjetroelektrana. Prošle godine ta je količina bila manja, ukupno 13,7 GWh, ali već bi se i tom energijom mogla podmiriti godišnja potrošnja za pet tisuća kućanstava u Hrvatskoj.

- Međutim, HOPS i danas zbog nedovoljne izgrađenosti mreže odnosno zagušenja u njoj mora ograničavati OIE proizvodnju. Umjesto da zelena energija ode „u vjetar“, ona se u nekim slučajevima može uskladištiti uz pomoć baterijske pohrane – navodi se u HGK-ovom Position paperu.

Aktualni planovi razvoja elektroenergetske mreže su, međutim, nedovoljno ambiciozni. Kako smo izvijestili ovog tjedna, Ministarstvo gospodarstva suglasilo se tek s minimalnim i umjerenim Desetogodišnjim planom razvoja prijenosne mreže HOPS-a, što realno znači da će brojni projekti OIE koji su trenutno u „pipelineu“ ostati bez priključka ili će im prijetiti da će morati biti periodično isključivani iz proizvodnje. Iz priopćenja HGK-a nije vidljivo jesu li sudionici konferencije za novinare komentirali HOPS-ov plan. Ali naglasili su važnost baterija za uravnoteženje mreže.

Samostalna savjetnica u Odjelu za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo Nina Domazet naglasila je da su baterije modularni sustavi namijenjeni za skladištenje unutar elektroenergetskog sustava, te da ti sustavi vraćaju energiju u mrežu kada je potražnja veća.

- Takvi sustavi, uz ostalo, stabiliziraju mrežu, sprječavaju preopterećenja i nestanke struje i omogućuju optimizaciju troškova. Baterije nisu čudesni štapić za hrvatski elektroenergetski sustav. Dalekovod u smjeru sjever-jug i dalje moramo izgraditi, ali za to će trebati čekati možda i do 2035.. No, baterije mogu pomoći u kraćem roku ublažiti probleme sustava te pridonijeti jeftinijim pomoćnim uslugama operatora sustava, tj. posredno utjecati na troškove struje. Po Nacionalnom energetskom i klimatskom planu predviđena je izgradnja 250 MW baterija do 2030., a očekujemo da ćemo u ovoj godini dosegnuti tek oko 60 posto. - rekla je Nina Domazet.

Investitori teško dolaze do dozvola

HGK je ipak podsjetio da je prošlo 1.257 dana od kada je HERA trebala donijeti jediničnu naknadu za priključenje elektrana, što investitorima otežava razvoj projekata.

- Investitori još uvijek čekaju cijenu naknade za priključenje, od rujna 2022. godine, od 1200 dana. Cijena priključenja je ključni faktor koji utječe na odluku je li neki projekt isplativ ili nije. Direktno se nadovezuje na problematiku energetskih odobrenja, što je prvi formalni korak. Lokacijska dozvola mora se riješiti u roku od tri godine od izdavanja energetskog odobrenja, što je u aktualnim uvjetima kašnjenja nemoguć pothvat. Više od 350 MW dodijeljenih energetskih odobrenja već je isteklo - rekla je Tamara Kelava.

Pritom, napomenuli su iz HGK, trošak priključenja i obračuna mrežarine trenutno za baterije nije precizno definiran. Zakonski okvir i podzakonske akte valjalo bi doraditi i vezano uz definiranje naknade za ograničavanje rada te kratkih rokova važenja energetskog odobrenja, koji su vezani u pojedine faze realizacije. Ključni problem s primjenom baterija u Hrvatskoj, smatraju u HGK, je ograničavanje poslovnih modela rada baterijskih pohrana, koji nije u interesu elektroenergetske mreže ni investitora.

- Prije svega, funkcije baterija ne bi uopće trebalo određivati prostornim propisima, već samo energetskim. Aktualna regulativa ograničava arbitražni poslovni model primjene baterija,. Trenutni model ne omogućava da baterije dosegnu svoj puni potencijal u smislu pružanja pomoćnih usluga operatoru, a princip punjenja i pražnjenja skraćuje njihov vijek trajanja. S druge strane, arbitražni rad baterije znači da se baterijski sustav puni kada je cijena električne energije niska, a prazni kada je cijena visoka. To je jedan od osnovnih tržišnih modela rada baterijskih spremnika u liberaliziranom tržištu električne energije, koji povoljno utječe i na krajnju cijenu električne energije. Regulativa bi trebala omogućiti poslovni model koji omogućuje povrat investicije i kroz koji određena tehnologija može dosegnuti svoj ekonomski vrhunac - rekao je zamjenik predsjednika Udruženja OIE HGK Aljoša Pleić.

Preporuke HGK-a

Za investitore ostaje i otvoreno pitanje treba li za postojeću elektranu mijenjati energetsko odobrenje ako se dodaju baterije te hoće li ugradnja baterije utjecati na status povlaštenog proizvođača električne energije. Postojeća regulativa za energetska odobrenja za sad samo na papiru potiče uključivanje baterijskih pohrana u projekte obnovljivih izvora energije, ali istodobno propisuje kaznu za one koji je ne izgrade i to u iznosu od 50 posto od predviđene investicije u njenu izgradnju.

Prema podacima iznesenim u Position paperu HGK-a, u Hrvatskoj je 2022. izgrađena prva veća baterijska pohrana, uz SE VIS, sa snagom od 1 MW i kapacitetom od 1,44 MWh električne energije. U međuvremenu u Šibeniku je od početka 2026. u pokusnom radu baterijski sustav od 10 MW, priključen na mrežu, dok je druga faza od 50 MW ovog projekta predviđena do kraja prvog kvartala 2026. godine. Reportažu o tom projektu objavili smo u ovotjednom tiskanom izdanju Lidera.

Prema ocjenama iz tog HGK-ovog dokumenta, situacija bi se mogla poboljšati. Ponajprije, zakonska i podzakonska regulativa ne bi trebala ograničavati poslovne modele, te bi trebalo promjenama i dopunama urediti aktualni zakonski okvir. Institucije kao što su Ministarstvo gospodarstva, HERA, HEP ODS i HOPS trebale bi dati jasna i javno dostupna mišljenja po prop­isanim temama koja su u njihovoj nadležnosti, a također bi trebalo definirati trafostanice za optimalni smještaj baterijskih pohrana kako bi mogle optimalno pružati usluge mreži. Možda najvažniji apel HGK-a je da treba omogućiti produljenje energetskog odobrenja u slučajevima kad postoji opravdan razlog, primjerice zbog kašnjenja u donošenju odluka nadležnih institucija.