Cijene nafte pale nakon američkih udara na Venezuelu

Cijene nafte pale su nakon američke vojne operacije usmjerene na svrgavanje venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, jer su tržišta pokušala procijeniti što intervencija znači za budućnost najvećih svjetskih dokazanih rezervi sirove nafte, objavio je Financial Times. 

Brent, globalna referentna cijena nafte, u ponedjeljak je pojeftinio 0,5 posto, na 60,44 dolara po barelu, dok je američki WTI pao 0,6 posto, na 56,97 dolara. Pad cijena upućuje na to da ulagači trenutačno veći naglasak stavljaju na dugoročne učinke moguće veće ponude nego na kratkoročne geopolitičke rizike.

Venezuela danas proizvodi manje od jedan posto svjetske nafte, a njezin izvoz ograničen je američkim sankcijama i pomorskom blokadom. Istodobno, prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), zemlja raspolaže s oko 17 posto globalnih dokazanih rezervi, što joj u teoriji daje znatan prostor za povećanje proizvodnje.

Upravo ta činjenica trenutačno dominira tržišnim razmišljanjima, i to u trenutku kada analitičari već upozoravaju na moguću prezasićenost tržišta naftom tijekom ove godine.

– Prevladava pretpostavka da će američka intervencija dugoročno djelovati na snižavanje cijena jer tržišta računaju s povratkom dodatnih venezuelanskih količina. Ulagači polaze od toga da će u srednjem roku biti dostupno znatno više nafte – rekla je Amrita Sen, osnivačica savjetodavne kuće Energy Aspects.

Ipak, kratkoročna slika znatno je složenija. Iako bi Venezuela u budućnosti mogla povećati proizvodnju, to se vjerojatno neće dogoditi brzo.

– Izvoz je već prepolovljen, a sankcije i blokada ostaju na snazi. U tom smislu, trenutačno se ništa bitno nije promijenilo i nema dodatnih količina nafte na tržištu – upozorila je Sen.

Analitičari ističu i da su trgovci sve oprezniji prema geopolitičkim šokovima koji se ne pretvaraju u stvarne poremećaje opskrbe. Saul Kavonic iz MST Financiala ocjenjuje da je tržište 'zasićeno razmatranjima geopolitičkog rizika koja na kraju ne rezultiraju stvarnim gubicima proizvodnje'.

Većina analitičara očekuje da će cijene nafte u prvim mjesecima godine nastaviti padati, nakon što su u 2025. godini izgubile oko 20 posto vrijednosti.

– Tržište je danas izrazito pesimistično, možda najviše u posljednjih deset godina – kaže Sen, ukazujući na rekordno visoke short pozicije na Brentu i povijesno niske long pozicije na američkom WTI-ju.

Unatoč političkim previranjima u Venezueli, skupina OPEC+ zasad ne mijenja strategiju. Na redovitom sastanku tijekom vikenda osam članica, uključujući Saudijsku Arabiju, Rusiju i Ujedinjene Arapske Emirate, odlučilo je zadržati pauzu u povećanju proizvodnje barem do travnja.

U vrlo kratkom roku, proizvodnja u Venezueli mogla bi čak dodatno pasti. Pomorska blokada ograničila je uvoz sirovina potrebnih za preradu teške venezuelanske nafte, što dodatno opterećuje operativne kapacitete. Prema pisanju Reutersa, državna naftna kompanija PDVSA već je zatražila od nekih partnera u zajedničkim projektima da smanje proizvodnju.

– Već sada je zatvoreno između 200 i 300 tisuća barela dnevno, a taj broj može rasti. U kratkom roku postoji rizik daljnjeg pada proizvodnje – upozorava Sen.

Na financijskim tržištima reakcija je bila umjerena. Terminski ugovori na američke dioničke indekse blago su porasli, dok je cijena zlata skočila dva posto, na 4.418 dolara po unci. Dolar je istodobno ojačao u odnosu na košaricu glavnih valuta.

– Tržišta rizika u kratkom roku reagiraju na procjenu približavamo li se ili udaljavamo od najgoreg scenarija. U slučaju Venezuele čini se da je izbjegnut otvoreni rat, što je zasad dovoljno da tržišta ostanu relativno stabilna – rekao je Edward Al-Hussainy iz Columbia Threadneedlea.