Gospodarski trendovi

Coface: Globalni rast pada na 2,4 posto, Europa raste samo 1 posto

Carinski šok i kineski damping pritišću europske tvrtke, umjetna inteligencija mogla bi donijeti novi val stečajeva

Prošla 2025. godina mogla bi ostati ključna prekretnica za globalno gospodarstvo, ocijenio je Coface, globalni pružatelj usluga upravljanja kreditnim rizikom, koji u svojim ekonomskim prognozama za 2026., očekuje umjeren globalni rast stabiliziran na 2,4 do 2,5 posto, što je daljnje usporavanje nakon očekivanih 2,6 do 2,7 posto u 2025. godini. Za slabije prognoze zaslužan je carinski šok s početka 2025. godine prouzročen novim politikama američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali i fragmentacija globalne geopolitičke arhitekture, koja jača rascjep unutar atlantskog bloka što prisiljava Europu da hitno preispita svoju stratešku poziciju.

- Fragmentacija se ubrzava, a gospodarstvo postaje sredstvo prisile. Nekada se naglasak stavljao na heterogenost globalnog Juga, no danas zabrinjava transatlantski odnos – istaknuo je Frédéric Wissocq, Coface direktor za upravljanje rizicima zapadne Europe i Afrike.

Turbulentna godina pokazala je, ocijenili su u Cofaceu, da se gospodarstvo koristi u geostrateške svrhe, a da se međunarodni odnosi strukturiraju oko odnosa moći, pri čemu su carineizvozne restrikcije i ekonomske sankcije postale oružja ekonomske prisile. Praktično, to znači da su europske tvrtke između nekoliko vatri: američkog protekcionizmakineske konkurencije i regionalne političke nestabilnosti.

Europska konkurentnost: između nade Draghijevog izvješća i stvarnosti provedbe

Coface je pritom pohvalio barem što Europa uspijeva jasno dijagnosticirati svoju slabost, pri čemu se pozvao na Draghijevo izvješće o konkurentnosti i Lettino izvješće o jedinstvenom tržištu u kojima je jasno identificirano zaostajanje za SAD-om i Kinom u inovacijama, fragmentacija jedinstvenog tržišta, visoki troškovi energije te prekomjerna strateška ovisnost. Ambiciozni planovi iz europskog Kompasa konkurentnosti, međutim, kasne u provedbi, dijelom i zbog političkog otpora zajedničkom zaduživanju.

U sličnom svjetlu Coface promatra i izbor Friedricha Merza te planove oporavka Njemačke kroz planove golemih investicija, uz sumnje u prirodu i tempo planiranih ulaganja, zbog poznatog njemačkog opreznog pristupa ekonomskoj politici.

Europske tvrtke: između američkih carina i kineskog dampinga

Povoljno je, međutim, što nove američke carine nisu prouzročile bitnije poremećaje za europske izvoznike. Prosječne efektivne stope trenutno iznose oko 16 do 17 posto globalno, pa to utječe podjednako na sve konkurente, a pritom oko 80 posto troškova carina snose američki subjekti, tvrtke ili potrošači, a ne strani izvoznici, protivno najavama Trumpove administracije.

- Europa nije oporezovana više od ostatka svijeta, a ponekad čak i manje na određene proizvode koje izvozi u SAD – istaknuo je Jean-Christophe Caffet, glavni ekonomist Cofacea.

No, prava opasnost mogla bi se naći u prelijevanju viška kapaciteta kineske proizvodnje prema europskom tržištu, jer je američko ipak manje dostupno zbog novih carina. Zasad je porast kineskog izvoza prema Europi na razini od oko 6 posto, što je manje od porasta od 20 posto prema trećim zemljama. Coface zabrinjava što kineski višak kapaciteta dodatno smanjuje proizvodne cijene u Kini i nastavlja cjenovno pritiskati europske proizvođače. Posebno su pogođeni sektor električnih vozilakapitalnih dobara i metalski sektor.

Izgledi za 2026.: umjeren rast i trajne insolventnosti

Umjeren i usporen rast od 2,4 do 2,5 posto u 2026. godini postao je, navode u Cofaceu, „novo normalno", a ispod je predpandemijskih potencijala. Od toga nije imun ni SAD u kojem se očekuje rast niži od 2 posto, ponajprije zbog rasta sektora umjetne inteligencije koji će sam iznijeti oko petine širenja. Za Europu Coface prognozira blizu 1 posto rasta, slično kao i za 2025. godinu, dok za Kinu očekuje organsko usporavanje unatoč službenom cilju od 5 posto rasta.

U Cofaceu očekuju i nastavak rasta insolventnosti, iako nešto sporiji nego u 2025. godini. Globalno bi insolventnost mogla porasti od 3 do 4 posto, pri čemu će najviše pogođeni biti građevinski i turistički sektor. Za novi val insolventnosti, smatra Coface, bit će zaslužno postupno širenje umjetne inteligencije i tehnologija kroz proizvodnu strukturu.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju