Milton Friedman: Ekonomist koji je tržištu vjerovao više nego državi

Dana 31. srpnja 1912. u Brooklynu je rođen Milton Friedman, američki ekonomist koji će desetljećima kasnije postati jedan od najutjecajnijih mislilaca modernog kapitalizma. Njegove ideje o slobodnom tržištu, ulozi države i monetarnoj politici oblikovale su gospodarske politike od Washingtona i Londona do Latinske Amerike i istočne Europe. Smatra se jednim od najutjecajnijih ekonomista druge polovice 20. stoljeća.

Friedman protiv Keynesa

Da bi se razumio Friedman, treba ga usporediti s čovjekom koji mu je bio intelektualni antipod: Johnom Maynardom Keynesom (1883. – 1946.).

Nakon Velike depresije 1930-ih prevladalo je uvjerenje da tržište ne može samo riješiti velike gospodarske krize. Keynes je tvrdio da država mora intervenirati kroz javnu potrošnju, investicije i proračunske deficite kako bi održala zaposlenost i gospodarski rast.

Friedman je smatrao da je problem upravo suprotan.

Po njemu, države prečesto pokušavaju upravljati gospodarstvom i pritom stvaraju nove neravnoteže. Tržište uglavnom donosi bolje odluke od političara, a ključan zadatak države nije vođenje gospodarstva nego osiguravanje stabilnog monetarnog okruženja.

Najkraće rečeno, Keynes je vjerovao da država treba pomoći tržištu, a Friedman da država treba tržištu smetati što manje.

Inflacija je uvijek monetarni fenomen

Najpoznatija Friedmanova teza glasi: "Inflacija je uvijek i svugdje monetarni fenomen."

Drugim riječima, dugotrajna inflacija nastaje zato što u sustavu ima previše novca, a ne zato što su trgovci pohlepni ili zato što poduzeća podižu cijene. A upravo su trgovci i proizvođači u Hrvatskoj na optuženičkoj klupi kao uzročnici aktualne inflacije.

Friedmanova je ideja postala iznimno važna tijekom inflacijske krize 1970-ih, kada su mnoge države napustile dotadašnje keynesijanske recepte i počele više pozornosti posvećivati kontroli monetarne politike i neovisnosti središnjih banaka.

Helikopterski novac

Paradoksalno, ekonomist kojeg se najčešće povezuje sa štedljivom državom i ograničenom intervencijom ostao je upamćen i kao autor jedne od najradikalnijih monetarnih metafora u povijesti ekonomije. 

Friedmanov 'helikopterski novac' iz 1969. desetljećima kasnije postao je dio ozbiljnih rasprava o tome kako se boriti protiv recesije i deflacije.

Reagan, Thatcher i povratak tržišta

Friedmanove ideje doživjele su vrhunac 1980-ih kroz politiku Margaret Thatcher u Velikoj Britaniji i Ronalda Reagana u SAD-u. Iako nisu doslovno provodili sve Friedmanove prijedloge, upravo je on postao intelektualni simbol tog zaokreta prema tržišnom gospodarstvu. Zbog toga ga se često smatra najvažnijim zagovornikom ekonomskog liberalizma u 20. stoljeću.

Friedman i libertarijanstvo 

Friedman nije bio otac libertarijanstva, ali je snažno nadahnuo moderni libertarijanski pokret. Podržavao je slobodno tržište, ekonomsku slobodu i slobodnu trgovinu i zalagao se za ograničenu državu. Ali nije bio potpun libertarijanac. Primjerice, podržavao je negativni porez na dohodak kao oblik socijalne pomoći i prihvaćao određenu ulogu države u društvu.

Zato ga je preciznije opisati kao liberalnog ekonomista koji je snažno utjecao na kasniji razvoj libertarijanske misli.

Ekonomske politike danas

Zanimljivo je da danas ekonomska politika gotovo ni jedne države nije ni potpuno keynesijanska ni potpuno friedmanovska. Nakon financijske krize 2008. države su ponovno posegnule za Keynesovim receptima spašavanjem banaka, javnom potrošnjom i velikim proračunskim deficitima. 

S druge strane, gotovo nitko ozbiljno ne dovodi u pitanje Friedmanovu ideju da je stabilna valuta jedan od temelja gospodarskog razvoja.

Hrvatski državni kapitalizam

Hrvatska je nakon 1990. prošla kroz velik dio reformi koje imaju friedmanovsku logiku kroz privatizaciju, liberalizaciju trgovine, otvaranje tržišta i snažniju ulogu privatnog sektora.

Međutim, država je i dalje ostala važan gospodarski akter kroz javnu potrošnju, subvencije i velik javni sektor. Može se reći da je svojevrsni državni kapitalizam doživio uspon u Hrvatskoj od početka 21. stoljeća, a posebno nakon pandemije 2020. i energetske krize 2022.

Zato se može reći da je hrvatski model više mješavina tržišnog kapitalizma i snažne države nego čisti Friedmanov model. Njegov utjecaj danas se najviše vidi u monetarnoj politici Hrvatske narodne banke, makar načelnom naglasku na stabilnosti cijena i djelomičnom uvjerenju da država ne može dugoročno stvarati gospodarski rast sama od sebe.

Što je ostalo nakon Friedmana?

Kad je Milton Friedman rođen 1912., država je imala mnogo manju ulogu u gospodarstvu nego danas. Kad je umro 2006., svijet je već desetljećima raspravljao o pitanjima koja je postavio: koliko poreza treba naplaćivati, koliko država treba trošiti, koliko tržište treba regulirati i može li vlada dugoročno upravljati gospodarstvom bolje od građana i poduzetnika.

Zato je njegova najveća ostavština možda jednostavna ideja o ekonomskoj slobodi koja nije samo put do većeg bogatstva nego i preduvjet osobne i političke slobode.

Više od stoljeća Friedmanova rođenja, države i dalje traže ravnotežu između njega i Keynesa. Zato njihova rasprava još nije završila.