Država otvara 1,6 milijardi eura: gdje ide novac i tko ga može povući u 2026.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT), u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), objavilo je dosad najambiciozniji indikativni plan objave javnih poziva i natječaja a ukupni iznos bespovratnih sredstava iznosi 1,58 milijardi eura.

Iz Programa konkurentnosti i kohezija 2021. - 2027., Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026., Modernizacijskog fonda i financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj predviđena bespovratna sredstva u 2026. iznose više od 1,48 milijardi eura, dok će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kroz svoje pozive osigurati 98,5 milijuna eura, navodi se na stranicama Ministarstva.

Fokus na vodokomunalnu infrastrukturu 

Najveći dio kolača, gotovo milijardu eura, usmjeren je na rješavanje kritičnih infrastrukturnih pitanja. Čak 914,25 milijuna eura namijenjeno je aglomeracijama, odnosno poboljšanju vodnokomunalne infrastrukture, dok se 192,7 milijuna eura planira za drugu fazu sustava zaštite od poplava na karlovačko-sisačkom području. Ovi projekti, čiji su primarni nositelji Hrvatske vode i javni isporučitelji, čine temelj nacionalne strategije prilagodbe klimatskim promjenama.

Najvažniji natječaji - iznosi sredstava

Iza vodnokomunalnih projekata slijedi drugi veliki stup ulaganja u gospodarenje otpadom i kružno gospodarstvo. Planirani su deseci milijuna eura za sanaciju zatvorenih odlagališta, izgradnju i opremanje postrojenja za obradu otpada te nastavak razvoja regionalnih centara poput Orlovnjaka i Šagulja. Kako se čini, to su projekti koji ne donose samo građevinske radove, nego i dugoročne ugovore za upravljanje sustavima, tehnologiju obrade i digitalna rješenja za praćenje tokova otpada.

Energetska obnova

Energetska tranzicija čini treći ključni blok. Kroz različite izvore financiranja planirani su pozivi za energetsku obnovu zgrada, povećanje energetske učinkovitosti u industriji te ulaganja u obnovljive izvore energije.

Posebno je važno što se dio sredstava cilja na poduzetnike, od malih i srednjih tvrtki do energetski intenzivnih industrija čime se potiče smanjenje troškova energije i konkurentnost u uvjetima visokih cijena i strožih klimatskih pravila EU-a.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, iako s manjim ukupnim iznosom (98,5 milijuna eura), zadržava direktan dodir s građanima i lokalnom razinom. Njegovi pozivi tradicionalno su usmjereni na sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, zamjenu sustava grijanja, ugradnju fotonapona i poticanje čišćeg prometa. U praksi to znači velik broj manjih projekata, ali s brzim efektom na potražnju u građevini, instalaterskim djelatnostima i energetici.

Važna poruka tržištu jest i struktura korisnika. Među potencijalnim prijaviteljima su javna poduzeća, jedinice lokalne samouprave, privatne tvrtke, ali i građani. Takav miks potvrđuje da zelena tranzicija više nije izdvojena niša, nego široko investicijsko polje koje zahvaća cijelo gospodarstvo. U konačnici treba reći da je plan ambiciozan, projekti spremni na papiru, ali stvarni izazov bit će provedba, kapaciteti i brzina.