EU fondovi i snažna potražnja i dalje glavni motor hrvatske ekonomije

Gospodarski rast Hrvatske u 2026. godini ostat će solidan, prvenstveno potaknut snažnom domaćom potražnjom, povoljnijim financijskim uvjetima te kontinuiranim europskim investicijama, stoji u najnovijoj Coface analizi rizika zemalja i sektora.

Iako su predviđanja za domaći rast pozitivna, analitičari upozoravaju na proračunski deficit koji će se nastaviti produbljivati zbog snažnog rasta rashoda, posebice onih za plaće i mirovine, dok će prihodi biti manje dinamični.

S druge strane, javni dug i dalje će se smanjivati zahvaljujući rastu i optimalnom korištenju fondova Europske unije. Što se tiče vanjskotrgovinske slike, očekuje se pogoršanje platne bilance zbog porasta uvoza, unatoč tomu što turistički sektor i dalje donosi dobre prihode.

Prema ocjenama Cofacea, Hrvatska se nalazi u kategoriji A3 po pitanju rizika zemlje, dok je poslovna klima ocijenjena vrlo dobrom ocjenom A2.

S populacijom od 3,9 milijuna stanovnika, Hrvatska ostvaruje BDP po glavi stanovnika od 24.025 američkih dolara.

'Pros' & 'cons'

Kao glavne prednosti hrvatskog gospodarstva Coface izdvaja mediteransku obalu te bogatu povijesnu i prirodnu baštinu koje su temelj turizma. Snažan vjetar u leđa daju nam i sredstva iz EU fondova, s oko deset milijardi eura predviđenih za razdoblje do 2027. godine, što odgovara razini od 12 posto BDP-a.

Hrvatska se ističe i visokokvalitetnom infrastrukturom te rano provedenom diversifikacijom energetskih izvora, koja je započela i prije rata u Ukrajini. Dodatnu sigurnost pružaju članstvo u NATO-u, eurozoni i schengenskom prostoru, uz stopu kriminala koja je niža od europskog prosjeka.

Ipak, popis nedostataka malo je duži. Gospodarstvo je prekomjerno ovisno o europskom turizmu, a ograničena industrijska baza uzrokuje veliki trgovinski deficit. Također, Hrvatska ne ulaže dovoljno sredstava u istraživanje i razvoj, a gorući problem su emigracija, pad broja stanovnika i kronični nedostatak kvalificirane radne snage.

Institucionalne slabosti poput korupcije, teške i neučinkovite birokracije te ranjivost na klimatske rizike poput suša, poplava i šumskih požara, i dalje opterećuju sustav.

Rast BDP-a, inflacije i deficita od tri posto

Glavni ekonomski indikatori pokazuju da je nakon snažnog skoka hrvatskog BDP-a od 7,3 posto u 2022. godini rast u 2023. i 2024. godini iznosio 3,3 posto, a nastavio je ubrzavati i u 2025. godini, na 3,5 posto. Međutim, u 2026. godini rast hrvatskog BDP-a trebao bi se stabilizirati na tri posto.

Inflacija, koja je 2022. iznosila rekordnih 10,7 posto, trebala bi u 2026. pasti na tri posto, što je i dalje jedan postotni bod više nego razina od dva posto inflacije koju zagovara Europska središnja banka.

No, proračunski saldo bilježi negativan trend: od suficita od 0,4 posto u 2022. godini, očekuje se deficit od tri posto u 2026. godini. Platna bilanca također će skliznuti u minus od 2,5 posto BDP-a u 2026. godini.

Ipak, javni dug trebao bi se stabilizirati na 56 posto, slično kao i u 2025. godini.

U pogledu trgovinske razmjene, Hrvatska najviše izvozi u Njemačku (12 posto), u Italiju, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju izvozi po 11 posto, a u Mađarsku šest posto.

Slično je i s uvozom. Hrvatska najviše dobara uvozi iz Njemačke (14 posto), Italije (13 posto) i Slovenije (12 posto). Slijede Mađarska sa šest i Austrija s pet posto uvoza.

Među proizvodima koji dominiraju izvozom ističu se nafta i plin te strojevi, ali i medicinski te farmaceutski proizvodi, odnosno lijekovi.

2026. kao trenutak istine

Osvrnuvši se na globalnu scenu, glavni izvršni direktor Cofacea Xavier Durand ističe da je 2025. godina bila puna neizvjesnosti i volatilnosti na tržištima, misleći ponajviše na američke carine te napetosti između SAD-a i Europe oko digitalne regulacije. Ipak, Durand smatra da strahovi nisu bili toliko opravdani.

– Gledajući unatrag, možemo sa sigurnošću reći da se triler iz 2025. godine nikada nije pretvorio u film katastrofe – poručio je Durand.

Da je globalno gospodarstvo unatoč tomu pokazalo stabilnost pokazuje rast globalnog BDP-a od 2,8 posto, pri čemu su napredne države rasle 1,8 posto, a tržišta u razvoju četiri posto.

– Iz ove perspektive, 2026. bi se mogla pokazati kao trenutak istine – poručio je Durand.

Za 2026. očekuje prilagodbu na 'novu normalu' nižeg rasta, dok će se inflacija polako stabilizirati, ali uz zadržavanje opreza zbog geopolitičkih rizika. Gospodarstvo Kine usporava, a SAD će morati balansirati između protekcionističkih težnji i potrebe za globalnom stabilnošću.

Glavni izazov naoružanje

Najvažniji zaključak za Europu, koji se izravno tiče i Hrvatske, sugerira da bi rastuća neslaganja unutar Unije mogla dovesti do njezina raspada. Iako postoji sumnja u sposobnost Starog kontinenta da zadrži vodeću ulogu u globalizaciji, Durand vidi nadu u pojedinačnim državama, poput njemačkih proračunskih reformi ili oporavka mediteranskih zemalja.

Bruxelles je, kaže, na tankom ledu, jer se bori za slobodnu trgovinu (posebno s Latinskom Amerikom), a u isto vrijeme zauzima čvrst stav protiv Kine.

– Opseg oživljavanja politike naoružanja i, prije svega, njezina integracija bit će glavni izazovi u 2026. U konačnici, Europa mora pronaći agilan model rasta koji se inteligentno oslanja na njezine glavne konkurente, a istovremeno ostaje usidren u vrijednostima koje podupiru njezin prosperitet – zaključuje Xavier Durand.