EU i Hrvatska uvode strogi skener: Tko više ne smije prodati tvrtku?

Zastupnici u Europskom parlamentu trebali bi sutra glasovati o sporazumu s Vijećem o boljoj zaštiti strateških sektora EU-a kao što su obrana, poluvodiči, umjetna inteligencija, kritične sirovine i financijske usluge od rizičnih stranih ulaganja.

Riječ je o novoj Uredbi o provjeri izravnih stranih ulaganja, koja predstavlja kulminaciju trijaloga između Komisije, Vijeća i Parlamenta, a najveća novina tih pregovora jest da Europska komisija sada dobiva pravo pročešljati određene akvizicije i spajanja u strateškim kompanijama kada u njih ulazi kapital prikupljen izvan EU-a, čak i ako je nacionalna vlada sklona zatvoriti oči ili gledati u drugom smjeru pred očiglednim ili sumnjivim ulaganjem. To znači da rizična ulaganja tako više nisu samo nacionalni, nego europski problem.

Popis sektora širi nego prije

EU institucije su usuglasile i popis strateških sektora u kojima je provjera obvezna za sve, a EU Parlament se izborio za širi popis od prvotno planiranog, pa on sada uključuje vojnu opremu i robu s dvojnom namjenom, poluvodiče, umjetnu inteligenciju i kvantnu tehnologiju, kritične sirovine i kritičnu infrastrukturu od energetike, transporta, digitalne infrastrukture do izbornih sustava, te zdravstvo, uključujući kritične lijekove.

Sve se to, naravno, odnosi i na Hrvatsku, a i mi smo svoj posao već dobrim dijelom odradili. Čak je naš popis strateških kompanija i širi. Mi smo donijeli Zakon o provjeri stranih ulaganja krajem prošle godine, što je, osim EU kriterija, bio i jedan od kriterija za pristup Hrvatske članstvu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD).