Od nuklearnog rata do asteroida: što nas sve može zauvijek uništiti?

Sudnji dan iliti smak svijeta omiljena je tema samozvanih proroka i ljubitelja teorija zavjere koji povremeno najavljuju apokalipsu civilizacije i čija bi predviđanja mogla poslužiti kao predložak za scenarij horor-filmova. No nisu jedini koje to zanima. Propast civilizacije stara je tema koju proučavaju i znanstvenici. Davne 1947. neprofitna organizacija Bulletin of the Atomic Scientists (Bilten atomskih znanstvenika), koja se i danas bavi globalnim sigurnosnim rizicima povezanima s ubrzanim tehnološkim razvojem, predstavila je Doomsday Clock (Sat sudnjeg dana).

Riječ je o simboličnom satu koji je tad upozoravao na to koliko je minuta civilizacija blizu ponoći – tj. nestanka u mogućem nuklearnom ratu. Danas su tom riziku pridodani i klimatske promjene, geopolitička nestabilnost, pandemija, umjetna inteligencija (UI, engl. AI), kibernetičke prijetnje, pad asteroida na Zemlju… Istina je da su gotovo svi ti egzistencijalni rizici posljedica čovjekova djelovanja, tek katkad i prirodnih sila. Znanstvenici ih proučavaju i predlažu mjere zaštite, a države se, zasad neuspješno, na svjetskoj razini dogovaraju kako spasiti planet.