EU novu godinu započinje porezom na uvoz prema emisijama CO₂

Europska unija od 1. siječnja 2026. uvodi Mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM), novi oblik oporezivanja uvoza kojim želi spriječiti da europske kompanije, koje već plaćaju emisije ugljikovog dioksida budu potisnute jeftinijom i ugljično intenzivnijom konkurencijom iz trećih zemalja. Unatoč snažnom protivljenju ključnih trgovinskih partnera i upozorenjima industrije o rastu troškova i administrativnom opterećenju, Bruxelles ne odustaje od primjene mjere.

CBAM će se u početnoj fazi odnositi na šest sektora – čelik, cement, aluminij, gnojiva, električnu energiju i vodik – a trošak će biti vezan uz cijenu emisija u europskom sustavu trgovanja emisijama (ETS). Kako se do 2034. postupno budu ukidale besplatne emisijske kvote za industriju unutar EU, uvoznici će morati kupovati posebne certifikate koji odražavaju ugljični otisak proizvoda.

Prema procjenama analitičara, novi porez mogao bi donositi više od 10 milijardi eura godišnje, dok Fastmarketsi procjenjuju da bi ukupni trošak do 2035. mogao dosegnuti 37 milijardi eura, uz prosječni godišnji rast od 14 posto. Većina prihoda slijevat će se u proračun EU.

CBAM, naime, predstavlja snažan signal nastavka europske klimatske politike, čak i u trenutku kada Unija ublažava neke druge zelene planove, poput ciljeva vezanih uz električna vozila. Istodobno, mjera ima i širi geopolitički učinak jer potiče treće zemlje na uvođenje vlastitih sustava cijene ugljika.

- Unatoč makroekonomskim i geopolitičkim pritiscima, cijena ugljika jača - izjavio je za Financial Times Marcus Ferdinand iz konzultantske kuće Veyt, ocijenivši da CBAM već potiče zemlje izvan EU na razvoj vlastitih mehanizama oporezivanja emisija.

Najžešći protivnici mjere su Kina, Indija i Brazil, koji CBAM smatraju prikrivenom trgovinskom barijerom. Pitanje je prvi put otvoreno i na klimatskoj konferenciji COP30, a europsko odbijanje izuzeća dodatno je zakompliciralo trgovinske pregovore s Indijom. Posebno je osjetljiv sektor čelika, s obzirom na njegov velik udio u emisijama i izvozu prema EU.

Europska komisija priznala je da je testna faza mehanizma bila prekomplicirana te je u prosincu najavila izmjene, uključujući proširenje na dodatne proizvode i mjere protiv zaobilaženja pravila. Uvoznicima koji se ne registriraju u sustav prijete kazne i do pet puta veće od onih u okviru ETS-a.

Uvođenje CBAM-a snažno će pogoditi zemlje Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, čije su elektroenergetske i energetski intenzivne industrije snažno vezane uz izvoz na europsko tržište.

Prema analizi rađenoj za Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, uvođenje CBAM-a od 2026. godine moglo bi Bosnu i Hercegovinu stajati između 722 milijuna i 3,17 milijardi KM do 2030., ovisno o kretanju cijene CO₂. Ista analiza navodi da bi elektroenergetski sektor mogao pretrpjeti gubitke od oko 737 milijuna KM, dok se za industriju čelika i željeza procjenjuju dodatni gubici od 454 milijuna KM.

Prema procjenama koje prenosi Business Magazine, trošak CBAM-a za bosanskohercegovačke izvoznike već bi u 2026. godini mogao premašiti 240 milijuna KM, što odgovara približno 14 % vrijednosti izvoza proizvoda obuhvaćenih CBAM-om. Istodobno, podaci Energy Communityja i CBAM Readiness Trackera, pokazuju da se prosječni CBAM trošak za izvoz električne energije iz BiH kreće oko 73 eura po MWh, dok se ukupna godišnja izloženost sektora električne energije procjenjuje na oko 158 milijuna eura. 

Kao odgovor na uvođenje CBAM-a, Srbija je 3. prosinca 2025. usvojila Zakon o porezu na gasove sa efektom staklene bašte, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2026., uz početnu cijenu ugljika od 4 eura po toni CO₂ za energetiku i industriju. Taj se iznos može odbiti od CBAM obveze pri uvozu u Europsku uniju, no i dalje je višestruko niži od europske cijene ugljika, koja se trenutačno kreće između 60 i 80 eura po toni.

Prema analizi Fiskalnog savjeta, unatoč uvođenju domaćeg poreza, CBAM bi mogao snažno pogoditi Elektroprivredu Srbije (EPS), jer se troškovi emisija povezani s izvozom električne energije u EU procjenjuju na oko 180 milijuna eura godišnje, gotovo koliko iznose i ukupni prihodi EPS-a od izvoza, uz ozbiljan rizik rasta cijena struje za domaćinstva do 50 posto.

Kod industrijskih proizvoda poput čelika, aluminija i gnojiva financijski je udar u početnoj fazi blaži jer se CBAM obveza uvodi postupno: u prvim godinama plaća se tek 2,5 posto punog iznosa, a obveza se zatim postepeno povećava do 100 posto do 2034. godine. Fiskalni savjet upozorava, međutim, da bi u slučaju prebacivanja troška na potrošače to ipak moglo dovesti do osjetnog rasta cijena, pri čemu se procjenjuje da bi cijena električne energije mogla porasti za 20–30 posto, cementa za oko 25 posto, a čelika za oko 7 posto.