EU trgovina stagnira, Hrvatska među članicama s većim deficitom

U 2024. godini trgovina među državama članicama Europske unije zabilježila je prvi značajniji međugodišnji pad izvan pandemijskih godina, pokazuju podaci Europske komisije. Udio trgovine među članicama u ukupnom BDP-u EU-a smanjio se s 23,5 posto u 2023. na 22 posto u 2024., dok se vrijeme potrebno za usvajanje EU-wide standarda za robu povećalo s 3,2 na četiri godine, što je jedan od pokazatelja usporavanja integracije unutarnjeg tržišta. Ovaj trend zbunjuje mnoge stručnjake jer dolazi usprkos kontinuiranim naporima Bruxellesa da dodatno otvori i unaprijedi jedinstveno tržište u konkurenciji s globalnim gospodarstvima poput SAD-a i Kine, prenosi Financial Times.

Eurostatova statistika potkrepljuje i širi ovu sliku trgovine unutar EU-a: prema njihovim podacima, ukupna vrijednost izvoza roba iz država članica prema drugim državama članicama iznosila je 4135 milijardi eura u 2024., što predstavlja pad od 2,4 posto u odnosu na 2023.

Hrvatska kao dio EU trgovine

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je Hrvatska i dalje vrlo snažno povezana s EU tržištem, ali s brojnim izazovima koji se preklapaju s općim trendovima unutar Unije. Ukupni izvoz robe iz Hrvatske u 2024. iznosio je oko 24 milijarde eura, što je porast od približno pet posto u odnosu na 2023. godinu, dok je uvoz robe dosegao oko 43 milijarde eura, ili oko osam posto više nego u prethodnoj godini. Kao rezultat toga, robni deficit povećao se na oko 19 milijardi eura, a omjer pokrivenosti uvoza izvozom pao je na 56 posto.

Hrvatska trgovina roba s drugim članicama EU-a i dalje čini glavni dio ukupne vanjske trgovine zemlje. U 2024. godini izvoz Hrvatske prema drugim državama EU-a iznosio je oko 15,7 do 16 milijardi eura, dok je uvoz roba iz EU-a dosegnuo rekordnih 33,7 milijardi eura. To znači da je robni deficit unutarnje trgovine premašio približno 17–18 milijardi eura, što dodatno naglašava strukturnu neravnotežu u trgovinskim tokovima unutar EU.

Eurostatovi podaci o trgovini po zemljama također potvrđuju da Hrvatska, poput mnogih drugih članica, ima negativnu bilancu  trgovine unutar EU-a, njezin deficit je među većima u EU i iznosi oko 17 milijardi eura, što Hrvatsku svrstava uz zemlje poput Francuske ili Švedske po apsolutnoj vrijednosti negativnog trgovinskog salda s ostatkom EU-a.

Njemačka i Slovenija kao glavne destinacije izvoza i uvoza Hrvatske

Glavne destinacije hrvatskog izvoza unutar EU ostaju Njemačka i Slovenija, a najveći dio uvoza također dolazi iz istih ekonomija. Robne kategorije koje dominiraju hrvatskom trgovinom s EU uključuju strojeve i transportnu opremu, koje čine oko 24 posto ukupnog izvoza i 27 posto ukupnog uvoza.

EU je i dalje dominantno tržište za hrvatske tvrtke,  s oko 65 posto ukupnog izvoza usmjerenog prema državama članicama i 79 posto ukupnog uvoza koji dolazi iz EU-a. Također, vrijedi naglasiti rast izvoza prema trećim zemljama (oko 35 posto ukupnog izvoza ostvareno je prema destinacijama koje nisu u EU, uz značajan rast izvoza prema Bosni i Hercegovini).