GGP ruši stereotipe: O iseljavanju najviše razmišljaju Zagrepčani

Veliko demografsko istraživanje u Hrvatskoj otkriva dramatičnu promjenu u migracijskim trendovima mladih.

Anketni upitnik za Generations & Gender Programme (GGP) u ljeto 2023. ispunilo je gotovo 7500 punoljetnih osoba mlađih od 55 godina. Rezultati su odmah pokazali neke dosadašnje zablude. 

Između politike i podataka

Iseljavanje iz Hrvatske dosad je percipirano prije svega kao ekonomska kategorija, a tu mantru najviše ponavljaju vladajuće strukture. Možda je taj razlog bio dominantniji u prvom valu iseljavanja – nakon ulaska u EU i u višegodišnjoj recesiji. 

Trendovi su se promijenili nakon koronakrize i stagnacije razvijenog dijela EU. To se vidjelo već u preliminarnim rezultatima istraživanja Instituta za migracije iz 2022. 

Ne iseljava se samo zbog financija

- Financije nisu glavni i jedini razlog iseljavanja iz Hrvatske. Mladi percipiraju opću društvenu, političku i gospodarsku klimu negativno – što je također potisni faktor za iseljavanje, potencijalno važniji i od financijskih razloga - izjavio je Ivan Balabanić, viši znanstveni suradnik na Institutu za istraživanje migracija za Faktograf. 

Dodao je i kako je istraživanje pokazalo da je 65 posto mladih nezadovoljno općom političkom klimom u Hrvatskoj, a posebno ih smeta nepotizam koji je postao svakodnevica i visoki porezi.  

Na ovo se nadovezuju i podaci iz GGP-a, paneuropskog projekta usmjerenog prikupljanju podataka za bolje razumijevanje životne situacije punoljetnih osoba mlađe i srednje dobi, 18 do 54 godina starosti.

Prema podacima koji su predstavljeni 19. ožujka 2024. definitivno namjerava iseliti dva do četiri posto mladih u dobi 18 – 29 godina. S odgovorom 'vjerojatno da' taj udjel raste na 10 – 12 posto. 

Zašto bi Zagrepčani 'u pečalbu'?

Međutim, najizgledniji iseljenici nisu više mladi Slavonci (dva posto odlučilo iseliti, još osam posto možda), nego mladi Zagrepčani (četiri posto sigurno iseljava, i osam posto možda). 

To je na prvi pogled nelogično jer je u Zagrebu plaća znatno viša, kao i mogućnosti pronalaženja posla. No, tu je i najviše onih koji su na lukrativnim pozicijama, pa i ostalima rastu apetiti. Osim toga,  u Zagrebu je i najviše državnih i paradržavnih radnih mjesta, podložnih zapošljavanju preko političke podobnosti, rodijačkih i kumovskih veza. GGP sugerira da upravo percepcija klijentelizma može biti jedan od razloga za 'migracijsko' raspoloženje mladih. 

Koliko mladih živi s roditeljima

Nije migracijska politika jedina koja s podacima GGP-a dobiva novi pogled. Eurostat je objavio da je 2022. udio mladih 18-34 koji žive s roditeljima iznosio čak 78 posto. Stručnjaci su odmah posumnjali u taj podatak, a sad i GGP potvrđuje da je riječ o znatno nižem udjelu, ali od još uvijek visokih 46 posto. 

Ovo je bio prvi val istraživanja koje je proveo tim s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta uz financiranje i podršku Središnjeg ureda za demografiju. Iste će osobe biti kontaktirane 2026. i 2029. da se vidi realizacija namjera. 

Rad nedjeljom čeka nove podatke

Jedno je sigurno – u sljedećim anketama bit će drugačiji udjel ispitanika koji su 'u posljednjih mjesec dana' radili nedjeljom. 

U srpnju 2023. bilo ih je 31 posto, ali upravo je 1. srpnja 2023. stupila na snagu zabrana rada nedjeljom za trgovine.  

Foto: Motiv sa službenog plakata za Generations & Gender Programme