Grenlandska kriza izazvala nesigurnost na svjetskim burzama, zlato na rekordu

Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo nesigurno, pa su cijene dionica znatno oscilirale, jer su se ulagači plašili carinskog rata između SAD-a i Europske unije zbog Grenlanda.

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna oslabio 0,5 posto, na 49.098 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,4 posto, na 6.915 bodova, a Nasdaq indeks 0,1 posto, na 23.501 bod.

Na samom početku tjedna cijene su dionica oštro pale jer je predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam europskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupnji Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.

Trump je kazao da će za osam europskih zemalja od 1. veljače uvesti carine od 10 posto, a da će ih od 1. lipnja povećati na 25 posto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.

Danska i čelnici Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da otok nije na prodaju, a osam europskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.

Osim toga, EU je najavio protumjere, ako Trump doista uvede carine od 10 posto.

Zbog toga se u prvoj polovici tjedna trgovalo vrlo nesigurno.

No, Trump je u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.

To je izazvalo olakšanje na tržištima, pa su burzovni indeksi znatno porasli, nadoknadivši dio gubitaka iz prvog dijela tjedna.

Kako su geopolitičke napetosti između SAD-a i EU-a splasnule, idućeg tjedna u fokusu ulagača ponovno će biti kvartalni poslovni rezultati kompanija, koji su prošloga tjedna, na vrhuncu grenlandske krize, bili u drugom planu.

I na europskim su burzama indeksi prošloga tjedna pali. Londonski FTSE skliznuo je 0,9 posto, na 10.143 boda, dok je frankfurtski DAX pao 1,6 posto, na 24.900 bodova, a pariški CAC 1,4 posto, na 8.143 boda.

Dolar oštro pao prema košarici valuta

Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošloga tjedna oštro pao prema košarici valuta jer su napetosti između SAD-a i Europske unije oko Grenlanda izazvale pad povjerenja u američku valutu.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je prošloga tjedna 1,9 posto, na 97,45 bodova.

Pritom je dolar prema europskoj valuti pao 1,95 posto, pa je tečaj eura skočio na 1,1825 dolara.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na japansku, za 1,5 posto, pa je cijena dolara zaronila na 155,70 jena.

Najveći tjedni gubitak dolara od lipnja posljedica je novih prijetnji carinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

Trump je, naime, prošloga tjedna zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam europskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupnji Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.

Trump je kazao da će za osam europskih zemalja od 1. veljače uvesti carine od 10 posto, a da će ih od 1. lipnja povećati na 25 posto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.

Danska i čelnici Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da otok nije na prodaju, a osam europskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.

Osim toga, EU je najavio protumjere, ako Trump doista uvede carine.

Zbog toga je prošloga tjedna dolar bio pod snažnim pritiskom. Nije se uspio oporaviti niti nakon što je Trump u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.

Cijena zlata rekordna, iznad 4.900 dolara

- Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD-a -  kaže Kyle Rodda, analitičar u tvrtki Capital.com.

Dolar desetljećima slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa čak i u krizama u koje su uključene Sjedinjene Države.

No, čini se da postupno gubi taj status, pa ulagači utočište traže u drugim valutama i zlatu.

Zbog toga se cijena zlata prošloga tjedna prvi put u povijesti probila iznad razine od 4.900 dolara po unci.

„Nekoliko čimbenika potiče rast cijene zlata u posljednje vrijeme, a prošloga je tjedna glavni pokretač gubitak povjerenja u SAD”, kaže Kyle Rodda.