Hrvatska gospodarska komora pozdravlja posljednji paket mjera vlade RH za pomoć gospodarstvu i građanima. HGK drži da su mjere uravnotežene te da u okviru proračunskih mogućnosti u značajnoj mjeri amortiziraju pritisak rasta cijena energenata kao jednog od glavnih uzročnika inflacije. Dugotrajnost dijela mjera za cijenu električne energije i plina, čije se formalno usvajanje očekuje na sjednici Vlade u četvrtak, omogućit će sigurnije poslovno okruženje i mogućnost dugotrajnijeg planiranja troškova gospodarstvu, a građanima spriječiti daljnji pad kupovne moći i standarda.
- Kontekst u kojem se donose nove mjere karakteriziran je neizvjesnošću, stoga su predvidivost i planiranje poslovnih obaveza i aktivnosti koje donose ove mjere ključni. Svima nam je drago da smo u Europi ovu zimu uspješno prošli bez uobičajenih količina ruskog plina, a imali smo i sreće s vremenom, dok je kineska industrijska potražnja za plinom bila niža zbog restrikcija u aktivnostima vezanim uz pandemiju. Ipak, ne možemo predvidjeti kakva nas zima ali i geopolitičke okolnosti očekuju krajem godine pa je nužno da se razdoblje pred nama iskoristi za daljnje poticanje energetske samodostatnosti i obnovljivih izvora energije - rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.
Burilović drži da je Vlada novim mjerama za potporu građanima i gospodarstvu, koje se u različitim oblicima primjenjuju gotovo već tri godine od izbijanja korona krize, ispunila tri ključna cilja, a to su ublažavanje rasta cijena, zaštita od inflacije i posebne potpore i poticaji.
- Posebno nam je drago zbog nastavka mjere potpore javnog prijevoza putnika, što je HGK zagovarala. Ova mjera će pridonijeti prevladavanju negativnih trendova u poslovanju cestovnih prijevoznika putnika u post-covid razdoblju koji su se manifestirali kroz povećane ulazne troškove te konstantni pad broja putnika i prihoda prijevoznika - rekao je predsjednik HGK.
Smatra i da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi Hrvatska povećala udio obnovljivih izvora energije i otvorila alternativne dobavne pravce za opskrbu energentima.
- Prošla je godina pokazala kako je energetska tranzicija vrlo složen poduhvat. Financijski trošak tranzicije bit će znatan, a ne znamo je kada će sve potrebne tehnologije i prateća infrastruktura biti spremne, dok će u međuvremenu pritisci na europsku industrijsku bazu samo jačati, što dalje pojačava potrebu ubrzanja energetske tranzicije koju Hrvatska još nije do kraja iskoristila. Hrvatska je zahvaljujući postojanju ključne energetske infrastrukture poput Janafa ili LNG terminala na vrijeme osigurala sigurnu opskrbu energentima, čime smo se našli u bitno boljoj poziciji u odnosu na zemlje u regiji, no pred nama je još dalek put kako bi osigurali što veći stupanj energetske samodostatnosti, što treba biti jedan od ključnih izazova ove Vlade u narednom razdoblju - rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.