HUP: Hrvatska više nema luksuz slabog obrazovanja, cijena će biti visoka

Rekordnih 36 posto hrvatskih učenika ne doseže ni osnovnu razinu matematičke pismenosti, dok samo pet posto može rješavati najsloženije probleme. To više nije samo problem obrazovnog sustava, nego buduće produktivnosti, plaća i ekonomskog razvoja Hrvatske, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u najnovijem izdanju publikacije Fokus tjedna. Novi PISA rezultati pokazuju pogoršanje ishoda u sva tri područja testiranja, a najveći pad bilježi čitalačka pismenost.

 

Demografski pad dodatno povećava cijenu svakog izgubljenog obrazovnog potencijala. Broj djece u dobi od tri do 18 godina mogao bi do 2035. pasti devet posto, a radna populacija za oko 100 tisuća u idućih pet godina. Hrvatska zato, ističe HUP, više nema luksuz slabih obrazovnih ishoda jer će sve manji broj radnika morati stvarati sve veću dodanu vrijednost samo kako bi se zadržao dosegnuti životni standard i nastavila konvergencija prema razvijenijim članicama Europske unije.

 

Hrvatska istodobno za obrazovanje izdvaja 5,1 posto BDP-a, u usporedbi s 4,7 posto u EU, ali obrazovni rezultati ostaju ispodprosječni. Problem stoga, prema HUP-u, nije samo količina novca, nego struktura ulaganja, kvaliteta nastave i učinkovitost sustava. Pred kraj provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti jasno je, navode, da ulaganja u zgrade i opremu nisu dovoljna te da prioritet moraju postati kompetencije i angažman nastavnika te mjerljivi rezultati učenika.

Novi PISA rezultati za 2025. služe kao indikator učinkovitosti i kvalitete nacionalnih obrazovnih sustava, posebno osnovnoškolskog obrazovanja, u područjima matematičke i čitalačke pismenosti te prirodnih znanosti. Rezultati pokazuju pogoršanje obrazovnih ishoda u Hrvatskoj u sva tri područja testiranja. Najveći pad bilježi se u čitalačkoj pismenosti, osobito u čitanju duljih tekstova.

 

Uz posljedice pandemije, HUP navodi da važnu ulogu mogu imati digitalne distrakcije, društvene mreže i šira uporaba umjetne inteligencije, iako naglašava da uzroke treba dodatno istražiti. Učenici koji ne koriste AI za pisanje postižu bolje rezultate, što prema analizi upućuje na rizik da nekritična uporaba umjetne inteligencije oslabi samostalno čitanje i pisanje.

 

Slaba je utjeha, ocjenjuju u HUP-u, to što se jaz u matematičkoj pismenosti između Hrvatske i prosjeka EU smanjuje jer matematička pismenost u EU kontinuirano opada od 2012. godine i prvi je put pala ispod prosjeka OECD-a.

 

Posebno zabrinjava podatak da rekordnih 36 posto hrvatskih učenika ne doseže ni osnovnu razinu matematičke pismenosti, u usporedbi s 33 posto u 2022. godini. Istodobno samo pet posto učenika doseže najviše razine 5 i 6, odnosno pokazuje napredne vještine rješavanja složenih problema. Hrvatska je uz to tek na 21. mjestu među 27 članica EU u računalnom rješavanju problema. Takvi rezultati, upozorava HUP, ozbiljno ograničavaju razvoj ljudskog kapitala i potencijal gospodarskog rasta.

 

HUP se pritom poziva na longitudinalno istraživanje The Economic Case for Education, prema kojem razlika od 50 bodova na PISA testu iz matematike ubrzava rast BDP-a za jedan postotni bod u dugom roku, dok rast matematičke pismenosti za jednu standardnu devijaciju donosi 18 posto veća primanja u srednjoj dobi.

 

Rezultati državne mature, prema analizi HUP-a, potvrđuju problem koji signalizira i PISA: najveća slabost hrvatskog obrazovanja ostaje matematika. Prosječna ocjena na maturi iz matematike iznosi samo 2,3 na osnovnoj i 2,5 na višoj razini, uz izrazitu koncentraciju učenika na ocjeni dovoljan.

Problem obrazovnih rezultata postaje još važniji u kontekstu demografskih promjena. S obzirom na očekivani pad broja djece u dobi od tri do 18 godina za devet posto do 2035. te gubitak oko 100 tisuća ljudi iz radne populacije u idućih pet godina, Hrvatska mora snažno podići kvalitetu obrazovanja i produktivnost.

 

Sve manji broj domaćih radnika morat će stvarati sve veću dodanu vrijednost samo kako bi kompenzirao demografski pad. Uvoz radne snage, upozorava HUP, nije dovoljan odgovor jer visokoobrazovani čine tek jedan do dva posto stranih radnika koje Hrvatska uspijeva privući.

 

Hrvatska je jedna od najbrže rastućih ekonomija od 2019. godine, što HUP povezuje s reformama vezanim uz ulazak u europodručje, snažnim ulaganjima, bržim povlačenjem europskih fondova, ali i rastom javne potrošnje. Istodobno upozorava na snažno realno usporavanje rasta produktivnosti u posljednje dvije godine. Rast je iznosio 1,1 posto, u usporedbi s oko pet posto u zemljama srednje i istočne Europe, odnosno 6,6 posto u Poljskoj i 7,4 posto u Bugarskoj.

Unatoč izdvajanjima za obrazovanje iznad prosjeka EU – 5,1 posto prema 4,7 posto BDP-a – te značajnom rastu bruto plaća nastavnika, koje su prema kupovnoj moći u 2025. bile oko 16 posto ispod prosjeka EU, obrazovni rezultati Hrvatske i dalje su ispodprosječni.

 

PISA analize, navodi HUP, pokazuju da nakon određenog praga više novca ne donosi proporcionalno bolje rezultate. Ključni problem nije samo količina ulaganja, nego njihova struktura, kvaliteta nastave i učinkovitost sustava.

 

Budući da PISA testovi mjere znanje 15-godišnjaka i time u velikoj mjeri odražavaju učinkovitost i kvalitetu osnovnoškolskih sustava, najnoviji rezultati snažan su signal da upravo osnovnoškolsko obrazovanje mora postati prioritet reformi. Pritom se, prema HUP-u, ne radi prvenstveno o dodatnom novcu, nego o mjerama koje će sustav učiniti učinkovitijim i poboljšati obrazovne ishode.

 

Pred kraj NPOO-a postalo je jasno da velika ulaganja u zgrade i opremu sama po sebi nisu dovoljna. Presudni su kvaliteta rada u nastavi te kompetencije i angažman nastavnika.

Jednim od dijelova rješenja HUP smatra produljenje osnovnoškolskog obrazovanja, koje je bilo predviđeno hrvatskom strategijom još 2014., ali nikada nije provedeno.

 

Hrvatska ima najmanji broj preporučenih sati nastave u obveznom školovanju po školskoj godini u Europi, a istodobno jedan od najmanjih omjera učenika po učitelju. Taj omjer iznosi 11,2 učenika prema 13,3 u EU, što drugim riječima znači da Hrvatska ima među najmanjim razredima u Uniji.

 

Produljenje osnovnoškolskog obrazovanja, smatra HUP, može ojačati temeljne pismenosti, osobito matematičku, bolje uskladiti nastavu s kognitivnim i emocionalnim razvojem djece te omogućiti učinkovitije korištenje nastavničkih kapaciteta. Ključno je, međutim, da cilj bude mjerljiv napredak učenika, a ne samo povećanje broja nastavnih sati.

U srednjoškolskom strukovnom obrazovanju HUP pozitivno ocjenjuje reforme koje se provode razvojem 146 novih kurikula i prilagodbom programa u suradnji s poslodavcima. Programi su krenuli prošle jeseni, a prvi maturanti s novim znanjima trebali bi na tržište rada stići za manje od tri godine.

 

Prema istraživanjima na koja se HUP poziva, dodatna godina školovanja globalno donosi oko devet posto viših prihoda tijekom radnog vijeka, dok je u Hrvatskoj realniji povrat od pet do sedam posto zbog strukture gospodarstva i manje potražnje za visokokvalificiranim zanimanjima.

 

U pretežito uslužnoj i turističkoj ekonomiji veći udio visokoobrazovanih sam po sebi ne donosi automatski veće koristi. Bez promjene gospodarske osnove, navodi HUP, nije realno očekivati obrazovnu strukturu najrazvijenijih članica EU.

 

HUP stoga pozdravlja modularnu reformu strukovnog obrazovanja koja se od školske godine 2025./2026. provodi kroz 146 novih kurikula, ali smatra da je potrebno dalje jačati dualno obrazovanje, mentorstvo i učenje temeljeno na radu. Takav pristup trebalo bi proširiti i na visoko obrazovanje te obrazovanje odraslih.

Rast izdvajanja i plaća u obrazovanju, prema HUP-u, mora biti praćen boljim obrazovnim ishodima. Pad broja učenika uz istodobni rast broja zaposlenih te velik broj nepopunjenih mjesta na fakultetima upućuju na potrebu racionalnijeg planiranja kadrova, kapaciteta i programa te njihova boljeg usklađivanja s financijskim mogućnostima, interesima mladih i stvarnim potrebama gospodarstva.

 

Kvalitetu obrazovnog sustava trebalo bi mjeriti rezultatima, uključujući nacionalna i međunarodna testiranja, praktične vještine i zapošljivost. Veći trošak sustava sam po sebi, upozorava HUP, ne znači kvalitetnije obrazovanje, osobito kada glavnina ulaganja odlazi u infrastrukturu.

 

HUP traži i objektivizaciju školskih ocjena kako bi učenici i roditelji dobili realniju sliku znanja i sposobnosti učenika. Državnim ispitima i standardiziranim vrednovanjem trebalo bi omogućiti usporedbu rezultata s vršnjacima.

 

Pravodobna i objektivna povratna informacija, smatraju poslodavci, omogućila bi i pravodobnu reakciju – dodatni rad i podršku učeniku ili izbor nastavka obrazovanja i karijere koji bolje odgovara njegovim sposobnostima.

Dodatna godina školovanja povezana je s oko devet posto višim primanjima, ali stvarna korist ovisi o kvaliteti stečenih kompetencija i potražnji za njima. Zato bi rast udjela visokoobrazovanih trebao pratiti razvoj gospodarstva više dodane vrijednosti, tehnologije, inovacija i kvalificiranih radnih mjesta.

 

Jedna od neizravnih posljedica ispodprosječne kvalitete nižih razina obrazovanja, prema HUP-u, jest i niži udio stanovništva u dobi od 25 do 34 godine s tercijarnim obrazovanjem. U Hrvatskoj taj udio iznosi 45,6 posto, prema 49 posto u EU, dok u pet članica EU s najvišim udjelom doseže 65,4 posto.

 

Taj obrazovni jaz HUP stavlja u širi kontekst hrvatskog razvojnog modela: porezni prihodi državnog proračuna iznose oko 47 posto BDP-a, odnosno 4,5 postotnih bodova više od prosjeka zemalja srednje i istočne Europe, dok masa plaća u javnom sektoru doseže 13,5 posto BDP-a i treća je najveća u EU.

 

Istodobno je udio dobiti poduzeća u BDP-u, koji je važan za odluke o ulaganjima, pao na 20-godišnji minimum, ulaganja u istraživanje i razvoj iznose 1,4 posto BDP-a prema 2,2 posto u EU, a gospodarstvo se, prema ocjeni HUP-a, pretjerano oslanja na kratkoročni model turizma niže dodane vrijednosti. Sve su to, upozoravaju, utezi potencijalnom rastu produktivnosti.

 

Produktivnost Hrvatske trenutačno je na samo 62,6 posto prosjeka EU mjereno paritetom kupovne moći. Bez poboljšanja kvalitete obrazovnog sustava, povećanja produktivnosti i smanjenja poreznog klina prema razinama pet najkonkurentnijih članica EU, realna konvergencija Hrvatske prema strukturno sličnim gospodarstvima srednje i istočne Europe nastavit će biti sporija, upozorava HUP. Podaci za posljednje dvije godine pritom pokazuju da je Hrvatska prema realnom rastu produktivnosti zaostala za gotovo svim članicama EU.

Posebno mjesto među preporukama HUP-a zauzima širenje vaučera za obrazovanje. Oni bi trebali postati važan instrument cjeloživotnog učenja, prekvalifikacija i povećanja zapošljivosti, osobito u kontekstu digitalne i zelene tranzicije te u sektorima koji se suočavaju s manjkom radne snage.

 

Za to je potrebno osigurati kontinuitet financiranja, kvalitetnu mrežu pružatelja obrazovanja te razvoj mikrokvalifikacija usklađenih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i potrebama poslodavaca.

 

Uspješnost sustava vaučera pritom se, prema HUP-u, ne bi trebala mjeriti samo brojem dodijeljenih vaučera. Mjerilo bi trebali biti stvarni učinci – primjena novostečenih vještina, napredovanje zaposlenika kod postojećih poslodavaca i zapošljavanje polaznika programa.

 

U konačnici, HUP obrazovanje izravno povezuje s budućim potencijalom hrvatskog gospodarstva. Uz udio visokoobrazovanih mladih od 45,6 posto prema 49 posto u EU, produktivnost od 62,6 posto europskog prosjeka i ulaganja u istraživanje i razvoj od 1,4 posto prema 2,2 posto BDP-a u EU, poslodavci smatraju da Hrvatska razvojni model mora snažnije usmjeriti prema kvalitetnijem obrazovanju, produktivnosti, inovacijama i gospodarstvu više dodane vrijednosti.