Hoće li Europa ostati bez goriva: EU razmatra racioniranje zbog rata

Europska unija procjenjuje 'sve mogućnosti', uključujući racioniranje goriva i novo otpuštanje nafte iz strateških rezervi, dok se priprema za 'dugotrajan' energetski šok uzrokovan ratom na Bliskom istoku, rekao je energetski povjerenik Bloka.

- Ovo će biti duga kriza, cijene energije bit će više još jako dugo - izjavio je Dan Jørgensen za Financial Times, upozoravajući da se za neke 'kritičnije' proizvode 'očekuje pogoršanje stanja u narednim tjednima'.

Gotovo potpuno zatvaranje Hormuškog tjesnaca, strateški ključne plovne rute kroz koju prolazi oko 20 milijuna barela nafte dnevno, što čini otprilike petinu ukupne svjetske potrošnje, zajedno s napadima na infrastrukturu u Zaljevu, izazvalo je kaos na energetskim tržištima. Kriza je započela 28. veljače 2026. nakon zajedničkih vojnih napada SAD-a i Izraela na Iran, a iranska odmazda na zaljevsku energetsku infrastrukturu dovela je do gotovo potpunog prestanka plovidbe tjesnacem.

Iranski napadi 18. ožujka navodno su oštetili između 30 i 40 posto kapaciteta rafinerija nafte u Zaljevu, čime je s globalnog tržišta povučeno procijenjenih 11 milijuna barela dnevno. To je cijenu nafte Brent gurnulo na razinu od oko 119 dolara po barelu, u usporedbi s otprilike 70 dolara prije sukoba. Na vrhuncu krize cijena je dosegla čak 126 dolara po barelu što je najviša razina u posljednje četiri godine.

- Retorika i jezik koji koristimo ozbiljniji su nego što su bili ranije u krizi. Naša analiza jasno pokazuje da će ovo biti prolongirana situacija i da države moraju osigurati da imaju što im je potrebno - rekao je Jørgensen.

Naglasio je da EU 'još nije u krizi sigurnosti opskrbe', ali da Bruxelles izrađuje planove za rješavanje 'strukturnih, dugotrajnih učinaka' sukoba.

Avionsko gorivo i regulatorne prilagodbe

Zrakoplovne kompanije izrazile su posebnu zabrinutost zbog opskrbe mlaznim gorivom. Jørgensen je rekao da EU 'još nije tamo gdje bi trebalo mijenjati postojeća pravila', primjerice, slabljenjem standarda za mlazno gorivo kako bi se omogućio više uvoz iz SAD-a. EU i SAD imaju različite standarde, europsko mlazno gorivo mora izdržati smrzavanje do -47 °C, dok američki standard iznosi 40 °C.

- No, razmatramo sve mogućnosti i jasno je da što situacija postaje ozbiljnija, to više moramo gledati i zakonodavne alate - dodao je.

Strateške naftne rezerve i koordinacija IEA-e

Jørgensen je rekao da 'neće isključiti' novo otpuštanje strateških energetskih rezervi ako situacija postane ozbiljnija. Međunarodna agencija za energiju (IEA) koordinirala je otpuštanje 400 milijuna barela nafte 11. ožujka u pokušaju stabilizacije tržišta, no taj potez se do sada pokazao nedostatnim. Iako se radi se o jednom od najvećih koordiniranih otpuštanja strateških rezervi u povijesti.

Jørgensen nije otkrio 'točnu analizu' o tome kada bi novo otpuštanje moglo biti potrebno, ali je naglasio da 'moramo zadržati mogućnosti otvorenima, a ako je ovo doista, kao što predviđam, dugotrajna kriza, trebat će nam ti alati i u kasnijoj fazi'.

LNG i ruske isporuke

Europa je posebno ranjiva upravo zbog ukapljenog prirodnog plina (LNG) jer je oko 20 posto globalnog LNG prometa prolazilo je Hormuškim tjesnacam prije sukoba, a pretežno dolazi iz Katara,  drugog najvećeg svjetskog izvoznika LNG-a. Europa je u 2026. ušla s puno nižim razinama plina u skladištima nego prethodnih godina, tek 46 milijardi kubičnih metara na kraju veljače 2026., u usporedbi s 60 milijardi 2025. i čak 77 milijardi 2024. godine.

Što se tiče ruskog LNG-a, Jørgensen je ponovio da ove godine neće biti promjena u EU zakonodavstvu kojima bi se zabranio uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina. Rekao je da oslanjanje na SAD i druge partnere za dodatne isporuke smatra prihvatljivim jer oni djeluju na 'slobodnom tržištu'.