HUP traži ukidanje ograničenja cijena i zabrane rada nedjeljom

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) pozvala je ukidanje ograničenja cijena za dio pojedinačnih proizvoda u maloprodaji, navodeći da u okolnostima smanjenja inflacijskih pritisaka takve dodatne mjere cijena, gube smisao jer stvaraju troškove i narušavaju tržišne odnose. Uz ukidanje ograničenja cijena, naveo je HUP u svom Fokusu tjedna, trebalo bi preispitati zabranu rada nedjeljom. Poslodavci su pritom pozdravili model transparentnosti cijena, kojim je Ministarstvo gospodarstva trgovcima nametnulo obvezu objavljivanja svojih cjenika, kao potez koji dodatno jača konkurenciju.

Godišnja stopa harmonizirane inflacije pala je na 3,8% u prosincu, uz padove u svim glavnim kategorijama, posebno kod hrane i energenata. Proizvođačke cijene bez energenata rastu svega 1,4% godišnje, najniže od rujna 2024., što upućuje na slabljenje troškovnih pritisaka u proizvodnom lancu. Pozitivne trendove dodatno potvrđuju kretanja u euro području, pad FAO indeksa cijena hrane te očekivanja ESB-a o nižim cijenama energenata u idućim godinama – naveli su poslodavci u svom Fokusu tjedna.

Hlađenje tržišta rada usporava rast dohotka

Kako su protumačili, niža inflacija odražava i hlađenje tržišta rada, i to kroz ispuhivanje velikih krugova povišica u javnom sektoru, sporiji rast zaposlenosti ispod 2 posto, slabiju realnu potrošnju stranih turista, sporije kreditiranje i usporavanje maloprodaje. Stoga HUP i u 2026. godini očekujemo usporavanje realnog rasta bruto osobnog dohotka na 2,5 posto sa 6 posto u 2025. godini. Realni rast maloprodaje u drugoj polovici 2025. iznosio je oko 2,5 posto, što je znatno ispod rezultata mediteranskih zemalja EU. Stoga su zaključili da dodatne mjere usmjerene na suzbijanje posljedica inflacije, poput ograničenja cijena pojedinačnih proizvoda u maloprodajnoj ponudi, samo stvaraju troškove i narušavaju tržišne odnose. Kao primjer su naveli mađarsko loše iskustvo s ovom mjerom.

Iskustva drugih članica EU-a, osobito Mađarske, pokazuju da dugotrajno ograničavanje cijena hrane ne daje željene rezultate. Takve mjere dovode do nestašica, rasta uvoza, slabljenja domaće proizvodnje i snažnog rasta cijena nakon ukidanja. Price-capovi ne mogu trajati trajno: kasno povlačenje povećava rizik naglih cjenovnih skokova, dok pravodobno ublažava tržišne poremećaje. Unatoč ograničenjima, trogodišnji prosjek inflacije hrane u Mađarskoj od 17,5% najviši je u EU, što potvrđuje da zamrzavanje cijena ne rješava temeljne uzroke inflacije – stoji u HUP-ovoj analizi.

Trošak rada glavni izvor inflacijskih pritisaka

Unatoč pokazateljima popuštanja inflacije, HUP u 2026. u Hrvatskoj očekuje stopa inflacije iznad prosjeka euro područja, i to od 3,4 posto naspram 1,8 posto eurozone, ponajprije zbog rasta cijena usluga i snažnog rasta ukupnih primanja. Razloge vide u realnom rastu primanja zaposlenih od 2019. koji s 26 post znatno nadmašuje rast produktivnosti od svega 13 posto. Stoga je i udio troška rada u BDP-u blizu 50 posto i iznad prosjeka EU.

Time se stvaraju trajni inflacijski i konkurentski pritisci. Analiza HNB-a potvrđuje da je rast troška rada glavni izvor inflacije, dok profiti poduzeća djeluju u suprotnom smjeru i ublažavaju inflacijske pritiske – naveli su u Fokusu tjedna.

HUP za trajno smanjenje inflacije i približavanje prosjeku euro područja zato preporuča uskladiti rast plaća s produktivnošću, osobito u javnom sektoru, jačati domaću proizvodnju hrane i smanjivati uvoznu ovisnost, porezno rasteretiti prehrambene proizvode te zamijeniti široke poticaje ciljanim mjerama za socijalno ranjive skupine. HUP je ocijenio da se, u uvjetima inflacije potaknute rastom troška rada, standard građana najbolje jača poreznim rasterećenjem dohotka, a ne administrativnim rastom plaća i minimalne plaće.