Inflacija u eurozoni smanjila se na 8,5 posto u siječnju s 9,2 posto u prosincu, što je dokaz da su cjenovni pritisci ipak dosegli vrhunac, pokazali su preliminarni podaci Eurostata uoči sljedeće odluke Europske središnje banke o kamatnim stopama.
To znači da je ukupna inflacija usporila treći mjesec zaredom nakon vrhunca od 10,6 posto u listopadu i da je pala brže nego što se općenito očekivalo. Reutersovo istraživanje među analitičarima prije objave ukazalo je na pad na devet posto.
Podsjećamo, siječanjska inflacija u Hrvatskoj na godišnjoj razini bila je 12,7 posto, što je manji rast od 13,5 posto u studenome, i 13,1 posto u prosincu.
Iako su ove vijesti svakako dobrodošle za kreatore politike ECB-a koji se bore s rekordnim razinama inflacije, te podatke će sigurno čitati s prstohvatom soli. Tehnički problemi u njemačkom uredu za statistiku znače da se njemačka komponenta, koja čini nevjerojatnih 28 posto regije, temelji isključivo na procjenama modela, objavio je Politico.
- Ova situacija stvara veliku neizvjesnost - rekao je prije objave ekonomist JP Morgana Raphael Brun-Aguerre.
Komplikacije dodatno otežava to što je temeljna inflacija, ključna mjera za ostale inflacijske trendove, nastavila rasti. Temeljna inflacija bez energije i prerađene hrane ubrzala se na sedam posto sa 6,9 posto. Uže očitanje, isključujući energiju, hranu, alkohol i duhan, ostalo je stabilno na 5,2 posto.
Kreatori politike ECB-a, koji bi u četvrtak trebali objaviti svoju najnoviju odluku o kamatnim stopama, dali su sve od sebe kako bi naglasili važnost temeljnih cjenovnih pritisaka u trenutnom okruženju visoke inflacije.
Podaci zbog toga, pretpostavljamo, za sada vjerojatno neće promijeniti smjer politike središnje banke.
- Današnje izdanje neće promijeniti veliku sliku. Temeljna inflacija je previsoka - rekao je prije objave ekonomist Frederik Ducrozet.
- Čini se da će ECB postojano povisiti stope u restriktivno područje, sviđalo se to nekome ili ne - zaključio je za Politico.