ECB digao kamate: Sukob na Bliskom istoku vrši pritisak na inflaciju

Upravno vijeće Europske središnje banke (ECB) odlučilo je na današnjem sastanku povećati sve tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova.

Glavni pokretači ove odluke su trajni inflacijski pritisci uzrokovani sukobom na Bliskom istoku te očekivanje da će inflacija ostati znatno iznad ciljane razine od dva posto tijekom duljeg razdoblja.

Prema novim odlukama, koje stupaju na snagu 16. rujna 2026. godine, kamatna stopa na novčani depozit povećava se na 2,50 posto, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja na 2,65 posto, dok će kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana iznositi 2,90 posto.

Stručnjaci ESB-a objavili su i najnovije osnovne makroekonomske projekcije prema kojima se prosječna stopa ukupne inflacije procjenjuje na 3,0 posto u 2026., 2,5 posto u 2027. te 2,1 posto u 2028. godini.

U odnosu na lipanjske procjene, projekcija ukupne inflacije za 2026. ostala je nepromijenjena, ali su stope za 2027. i 2028. revidirane naviše.

Istodobno, temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, prognozira se na razini od 2,5 posto u 2026., 2,6 posto u 2027. te 2,3 posto u 2028. godini.

Neočekivana otpornost

Kada je riječ o gospodarskom rastu, projekcije realnog BDP-a revidirane su naviše za 2026. godinu na 0,9 posto te za 2027. godinu na 1,4 posto, dok se za 2028. godinu predviđa rast od 1,5 posto. Bolji izgledi za rast u kratkoročnom razdoblju prvenstveno su rezultat neočekivane otpornosti gospodarstva europodručja.

Središnja banka ipak upozorava da su ekonomski izgledi i dalje pod znatnom neizvjesnošću, pri čemu su rizici za inflaciju naglašeno pozitivni, dok su rizici za gospodarski rast negativni.

Posebno se ističe utjecaj potencijalnog energetskog šoka, pri čemu aktualni scenariji pokazuju širok raspon mogućih kretanja ovisno o jačini, trajanju i sekundarnim učincima tog šoka.

Od sastanka do sastanka

Zbog visoke razine neizvjesnosti, Upravno vijeće naglašava da se ne opredjeljuje unaprijed za određenu putanju budućih kamatnih stopa. Provedba monetarne politike nastavit će se voditi na temelju dolaznih podataka od sastanka do sastanka, pri čemu će odluke ovisiti o procjeni inflacijskih izgleda, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarnih mjera.

U pogledu bilance Eurosustava, portfelji Programa kupnje vrijednosnih papira i Hitnog programa kupnje zbog pandemije nastavljaju se smanjivati umjerenim i predvidljivim tempom jer se glavnice dospjelih papira više ne reinvestiraju.

Iz ESB-a poručuju da ostaju spremni prilagoditi sve raspoložive instrumente, uključujući i Instrument zaštite transmisije, kako bi osigurali stabilnost cijena i spriječili neopravdane poremećaje na financijskim tržištima unutar europodručja.