Inflacija u Hrvatskoj u veljači 3,8 posto, druga najviša u eurozoni

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u veljači su u odnosu na veljaču 2025. godine bile u prosjeku veće za 3,8 posto, a u odnosu na siječanj veće su za 0,3 posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku, dok podaci Eurostata pokazuju da je od hrvatske stope inflacije u eurozoni veća samo ona u Slovačkoj.

Inflacija je ubrzala u odnosu na siječanj za kada je iznosila 3,4 posto, te u odnosu na prosinac s 3,3 posto te se vratila na razinu iz studenoga kada je, kao i u veljači, iznosila 3,8 posto.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, usluge su na godišnjoj razini u veljači poskupjele za 7,7 posto, energiju 4,3 posto te hrana, piće i duhan 3,6 posto. Istovremeno su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili za 0,1 posto.

Na mjesečnoj razini to jest u odnosu na siječanj, energija je poskupjela za 1,4 posto, usluge za 0,5 posto te hrana, piće i duhan, za 0,2 posto, dok je pad cijena od 0,6 posto procijenjen za industrijske neprehrambene proizvode bez energije.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), prema prvoj procjeni u veljači 2026. u odnosu na veljaču 2025. u prosjeku su bile više za 3,9 posto, dok su u odnosu na siječanj više za 0,3.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena za veljaču objavljuju se 17. ožujka.

Inflacija u eurozoni stabilna ispod 2 posto

Veću inflaciju od Hrvatske u eurozoni mjerenu HICP-om u veljači imala je samo Slovačka, sa stopom od četiri posto, pokazuju podaci Eurostata.

Godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je u veljači 1,9 posto, izračunali su statističari.

U siječnju iznosila je 1,7 posto, signalizirajući izrazitije usporavanje u odnosu na kraj 2025. godine kada su cijene bile više za 2,0 posto nego na kraju 2024., prema ažuriranoj metodologiji izračuna. 'Stari' izračun bio je pokazao stopu inflacije u prosincu od 1,9 posto.

Europska središnja banka definira stabilan rast cijena stopom inflacije od dva posto.

Najviše je i u veljači poskupjela svježa hrana, za čak 4,6 posto, izračunali su statističari. Procjena pokazuje izrazitije poskupljenje nego u siječnju kada su joj cijene na godišnjoj razini bile porasle za 4,2 posto.

Usluge su u veljači poskupjele za 3,4 posto, nešto snažnije nego na početku godine. Energija je pak bila jeftinija za 3,6 posto. U siječnju cijene su joj bile niže za 4,0 posto. 

Kada se isključe energija i svježa hrana, cijene su u eurozoni u veljači bile više za 2,3 posto nego prije dvanaest mjeseci. U siječnju temeljna inflacija bila je iznosila 2,2 posto.

Mjesečna usporedba pokazuje pak promjenu smjera kretanja cijena i rast za 0,7 posto, najsnažniji u gotovo dvije godine. U siječnju bile su na mjesečnoj razini pale za 0,5 posto.

Najviše je i na mjesečnoj razini poskupjela svježa hrana, za 1,0 posto, ali osjetno blaže nego u siječnju kada su joj cijene bile poskočile za 1,7 posto. Energija je na mjesečnoj razini poskupjela za 0,7 posto, otprilike kao i u siječnju.

Kada se isključe energija i svježa hrana, cijene su u veljači na mjesečnoj razini bile više za 0,7 posto, 'poništivši' pad s početka godine.

Cijene usluga promijenile su smjer i bile su više za 0,8 posto, signalizirajući najsnažniji rast od srpnja prošle godine, pokazuju izračuni statističara. U siječnju bile su pale za 0,3 posto.