Istječu prva energetska odobrenja, investitori gube uplaćeni novac

S prvim danima nove godine ističu i prva energetska odobrenja za projekte obnovljivih izvora energije, jer investitori u zakonskom roku od tri godine nisu uspjeli ishoditi lokacijsku dozvolu. U narednim mjesecima isti bi se scenarij mogao dogoditi cijelom nizu projekata. Razlog je dugogodišnji regulatorni zastoj u sustavu, zbog kojeg projekti u praksi nisu mogli ispuniti zakonsku obvezu.

Problem je nastao jer investitori nisu mogli ishoditi lokacijsku dozvolu bez unaprijed definiranog priključenja na elektroenergetsku mrežu budući da Hrvatska energetska regulatorna agencija godinama nije donijela odluku o cijeni priključenja.

Drugim riječima, veći projekti su se našli u administrativnom začaranom krugu: bez cijene priključenja nije bilo moguće ugovoriti priključak, bez priključka nije bilo moguće ishoditi lokacijsku dozvolu, a bez lokacijske dozvole energetsko je odobrenje, po sili zakona, isteklo.

Slična sudbina mogla bi zadesiti i cijeli niz projekata koji su energetsko odobrenje ishodili 2023. godine. Kako regulatorna odluka o cijeni priključenja još nije na snazi, a rokovi teku, rizik od daljnjih isteka energetskih odobrenja raste iz mjeseca u mjesec. Na to su prije nekoliko mjeseci upozoravali iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, navodeći da bi do kolovoza 2026. godine moglo isteći 16 energetskih odobrenja koja pokrivaju ukupno 711 MW kapaciteta.

Treba pritom naglasiti da je energetsko odobrenje dokument koji su investitori morali platiti 50.000 kuna (cca 6636 eura) po megavatu priključne snage. Ostanu li bez njega, budući da Zakon o tržištu električne energije jasno propisuje da Ministarstvo gospodarstva mora ukinuti energetsko odobrenje ako nositelj projekta ne ishodi lokacijsku dozvolu u roku od tri godine, to će u praksi značiti da su investitori taj novac - bacili u vjetar. Samo za spomenutih 711 MW kapaciteta državi je uplaćeno oko 4,7 milijuna eura.

Tržište obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj već je godinama u regulatornom zastoju i iščekivanju jasnih pravila. Državni tajnik Ivo Milatić još je 2021. godine najavljivao da će novi zakon 'otpetljati gordijev čvor' administrativnog labirinta, no evidentno je da se to nije dogodilo. Iako su tada promijenjena pravila i čitav je niz projekata dobio energetska odobrenja, učinci tih izmjena danas se gube jer se gubitkom energetskog odobrenja projekti vraćaju na sam početak razvojnog procesa.

Uz projekte koji su energetsko odobrenje dobili prema članku 133. Zakona, u nepovoljnoj su se poziciji našli i novi projekti. Naime, zakon je predvidio da se energetska odobrenja za njih izdaju temeljem članka 17. Zakona o tržištu električne energije, no do danas nije raspisan nijedan takav natječaj.

Zasad nije poznato hoće li Ministarstvo gospodarstva posegnuti za očekivanim izmjenama Zakona o tržištu električne energije i tako produljiti važenje energetskih odobrenja za sve projekte koji su ga dobili po članku 133. U nedavnom intervjuu za Jutarnji list ministar gospodarstva Ante Šušnjar izjavio je da se Ministarstvo zalaže za priključenje investitora na mrežu putem fleksibilnih ugovora, no ostaje otvoreno pitanje jesu li investitori spremni prihvatiti takve uvjete i hoće li banke uopće biti spremne financirati projekte pod takvim okolnostima. Kao, i hoće li dio investitora potražiti pravnu zaštitu na sudovima jer im energetska odobrenja ističu zbog regulatornog propusta države.