Kako se urušio Agrokor: Tri mjeseca za najveću propast u povijesti

Agrokor je 27. ožujka 2017. objavio da ne može servisirati dugove. 

Priznanje nelikvidnosti i početak 'traženja standstill sporazuma s kreditorima' bio je finale prvog čina drame koja je počela prije nekoliko mjeseci.  

Tri mjeseca drame

Najprije se na Konzumovim policama počeo smanjivati broj artikala. Kad se nemogućnost nabave više nije mogla maskirati širenjem prostora za preostale proizvode, rupe na policama postale su stvarnost i iz dana u dan bivale sve veće. Dio dobavljača potpuno je prekinuo isporuku, jedino su proizvođači pokvarljive robe nastavili slati svoje proizvode, ali i njih na kapaljku. 

Osim matičnog Agrokora, u crvenome je ostajala jedna po jedna sastavnica, bez mogućnosti ikakvih isplata. Jamnica i Ledo prekinuli su proizvodnju zbog nedostatka sirovina i ambalaže. Krave na farmama počele su mukati od gladi i katastrofa je spriječena samo zahvaljujući posuđenoj stočnoj hrani. Gladovati su počeli i zaposlenici jer nije bilo ni novca za plaće. Podnesen je zahtjev za otvaranje Konzumova stečaja…

Tako je u samo tri mjeseca 2017. propao najveći sustav u Hrvatskoj i regiji. 

Najveća propast u povijesti

Pred očima javnosti odigravala se svjetska ekskluziva – nikada na taj način nije stradala nijedna svjetska kompanija koja je (bila) toliko dominantna u svojoj državi i čije je urušavanje imalo toliko drastičan i dalekosežan doseg kao u Agrokorovu slučaju. Riječ je, naime, o sustavu koji je 2015. konsolidirano generirao gotovo osam posto ukupnih prihoda cjelokupna gospodarstva. 

Premda je američki Enron sa stotinjak milijardi dolara prihoda prije propasti bio 15 puta veći od Agrokora, taj je energetski div imao udjel manji od 1,3 posto u svim američkim prihodima. Najveća propast neke kompanije u Europi, Parmalatova, bila je veoma dramatična za sjevernotalijansku regiju Emiliju i Romanju (tal. Emilia-Romagna), ali ta je kompanija imala 2003. udjel od 0,63 posto u ukupnim prihodima u Italiji. Zato je Agrokorov domino- efekt bio kudikamo opasniji za Hrvatsku od svih velikih svjetskih stečajeva. 

Žrtve Agrokora

Epilog je poznat: Ivica Todorić pristao je da ga se razvlasti (što naknadno pokušava sudski pobiti). Umjesto stečaja ili predstečajne nagodbe donesen je lex Agrokor. Zbog toga je pala vladajuća koalicija, a zatim su morali otići resorna ministrica Martina Dalić te izvanredni povjerenik Ante Ramljak. Uslijedila je serija uhićenja, a sudski sporovi još će potrajati.

Unatoč žestokim kritikama na model spašavanja, nije došlo do domino efekta, Agrokorove tvrtke su spašene, kao i dobar dio vjerovnika, pa i najugroženijih malih dobavljača. Propali su uglavnom najizloženiji, koji su poslovali gotovo isključivo s Agrokorom. Kompanija je rebrendirana u Fortenova grupu. Banke Sberbank i VTB preuzele su najveći udjel u vlasništvu. Međutim, uslijed sankcija ruskim bankama njihovi vlasnički udjeli su zamrznuti, a zatim su izbačene iz vlasničke strukture. Većinsko vlasništvo preuzeo je Pavao Vujnovac.

Velika rasprodaja

No, kreditni utezi su ostali, i rješavani su rasprodajom pojedinih sastavnica. Nomad foods kupio je Ledo, a poljoprivredni kompleks (Belje, Vupik i PIK Vinkovci) Podravka. 

Agrolagunu je preuzeo Badel 1862, Žito Zvijezdu. Spominje se prodaja Jamnice, a nagađa se i o mogućoj prodaji Mercatora. 

Počelo je s Mercatorom, kako će završiti?

Najveći slovenski trgovački lanac zapravo je bio okidač propasti. Todorić je, naime, pristao na previsoku cijenu, i platio ju je kreditom s još višim kamatama. 

Takav razvoj, baziran na zaduživanju, bio je održiv u 'debelim godinama'. No, dugogodišnja recesija zaustavila je rast prihoda i Agrokor je 27. ožujka 2017. morao priznati da ne može servisirati dugove. 

Hoće li se priča o spašavanju Fortenove zaokružiti prodajom Mercatora?