Lokalni proračuni nikad veći: Prihodi gotovo udvostručeni u pet godina

Prihodi i rashodi hrvatskih općina, gradova i županija u posljednjih su pet godina snažno porasli, a lokalni proračuni danas su veći nego ikad prije. Prema analizi Instituta za javne financije, temeljenoj na najnovijim podacima Ministarstva financija, ukupni prihodi svih lokalnih jedinica u pet godina gotovo su se udvostručili. S 3,9 milijardi eura 2019. godine porasli su na 6,58 milijardi eura u 2024. godini, a sličan rast zabilježen je i sa strane rashoda, koji su u istom razdoblju porasli s 4,02 na 6,37 milijardi eura.

Za razliku od godina prije pandemije, kada su rashodi redovito nadmašivali prihode, lokalne jedinice u razdoblju od 2022. do 2024. ukupno posluju sa suficitom. Posebno se ističe 2023. godina, u kojoj su prihodi i rashodi lokalnih jedinica porasli za oko 26 posto na godišnjoj razini, najviše u promatranom razdoblju. Autori osvrta taj rast pripisuju kombinaciji čimbenika: inflaciji, rastu plaća i masi dohodaka, poreznim promjenama, ali i snažnijim korištenjem sredstava iz europskih fondova te ulaganjima u kapitalne projekte.

Iako je u 2024. rast donekle usporio, razine prihoda i rashoda ostale su znatno više nego prije pandemije, što upućuje na trajno povećanje fiskalne aktivnosti lokalnih jedinica. Ipak, unatoč ukupnom suficitu, analiza Instituta otkriva snažan utjecaj geografskog položaja i broja stanovnika na financijsko stanje gradova i općina.

Obala financijski ispred kontinenta

Općine i gradovi smješteni uz more u pravilu ostvaruju znatno veće prihode po stanovniku od onih u kontinentalnim dijelovima zemlje, ponajprije zbog turizma i s njim povezanih prihoda.

U 2024. godini čak 26 općina i gradova imalo je veće ukupne prihode po stanovniku od Grada Zagreba, a gotovo 80 posto njih nalazi se na obali. Od devet općina koje su u toj godini ostvarile više od 3000 eura prihoda po stanovniku, samo se dvije nalaze u kontinentalnim županijama – Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj županiji i Majur u Sisačko-moslavačkoj. Među gradovima, jedini koji je premašio granicu od 3000 eura prihoda po stanovniku bila je Novalja.

Slično vrijedi i za širu skupinu lokalnih jedinica s vrlo visokim prihodima po stanovniku. Više od 70 posto općina koje su 2024. imale prihode po stanovniku veće od 2000 eura smješteno je na obali. Među 18 gradova s prihodima po stanovniku iznad te razine, samo tri nisu obalna, a to su Petrinja, Glina i Zagreb. Pri tomu Petrinja i Glina takav rezultat ponajprije duguju iznimno visokim iznosima pomoći za obnovu nakon potresa.

Zagreb najveći, ali ne i ‘najbogatiji’

Grad Zagreb i dalje ima daleko najveći lokalni proračun u zemlji. U 2024. godini njegovi su ukupni prihodi iznosili oko 1,9 milijardi eura, što višestruko nadmašuje sve ostale gradove. Primjerice, gradovi bez Grada Zagreba u prosjeku su imali ukupne prihode 19 milijuna eura, što je oko sto puta manje od Grada Zagreba.

Snažan rast prihoda Grada Zagreba može se dijelom povezati s rastom plaća i zaposlenosti, a time i poreznih prihoda (posebice poreza na dohodak), rastom cijena te s povećanim priljevom sredstava iz EU-a. U Gradu Zagrebu su se, primjerice, prihodi iz EU-a, ponajviše iz Fonda solidarnosti, 2023. u odnosu na 2022. povećali više od 250 posto, što je znatno pridonijelo ukupnomu rastu prihoda, navodi se u analizi.

No kada se podaci promatraju po stanovniku, Zagreb nije na vrhu. Štoviše, od 26 općina i gradova koji su imali veće prihode po stanovniku od Zagreba osim Novalje ističu se općina Kolan na Pagu i Karlobag u Ličko-senjskoj županiji s više od 3600 eura prihoda po stanovniku, kao i istarske Funtana i Tar-Vabriga, Zadvarje u Splitsko-dalmatinskoj županiji te Povljana na Pagu i Milna na Braču.

Slična je situacija i na rashodnoj strani. Čak 35 općina i gradova u 2024. godini imalo je veće rashode po stanovniku od glavnog grada, pri čemu je također većinom riječ o obalnim sredinama.

Ipak, Zagreb je nakon godina u kojima je bilježio deficite od 2022. počeo ostvarivati značajne suficite, a u 2024. godini njegov je višak iznosio 123,3 milijuna eura, daleko najviše među svim lokalnim jedinicama u Hrvatskoj. Taj se preokret povezuje s rastom prihoda od poreza na dohodak, ali i s transferima iz europskih fondova te vremenskim odmakom između primitka i trošenja sredstava za velike projekte.

Velike razlike među gradovima

Podaci jasno pokazuju i koliko su izražene razlike među gradovima. Od ukupno 128 gradova u Hrvatskoj, njih čak 60 u 2024. godini imalo je ukupne prihode manje od 10 milijuna eura. Kada bi se svi njihovi proračuni zbrojili, ukupni iznos bio bi gotovo pet puta manji od proračuna Grada Zagreba.

Razlike su vidljive i kod općina, no u odnosu na prethodne godine, ipak je vidljiv pozitivan pomak. Dok su 2023. čak 102 općine imale prihode po stanovniku niže od 700 eura, u 2024. taj se broj smanjio na samo 17.

Sličan trend, iako blaži, zabilježen je i među gradovima, a jedino su još u Sinju prihodi po stanovniku manji od 700 eura (648 eura).

Također, više nema nijedne općine niti grada s ukupnim prihodom po stanovniku manjim od 400 eura, a u većini slučajeva prihodi iznose i više od 800 eura. Rezultat je to promjena u poreznom sustavu, povećane pomoći i sredstava iz EU-a, ali i opće inflacije.

Ipak, iz Instituta napominju da je pri analizi prihoda po stanovniku važno je uzeti u obzir i broj stanovnika jer općine s najmanjim brojem stanovnika često imaju najveće prihode po stanovniku upravo zbog visokih iznosa dobivenih pomoći nakon potresa i pandemije.

Polovica jedinica ipak u deficitu

Unatoč ukupnom suficitu na razini Hrvatske, gotovo polovica lokalnih jedinica i dalje posluje s deficitom. U 2024. godini njih 47 posto zabilježilo je manjak, među kojima se iznosima ističu gradovi Split, Samobor, Zaprešić i Dugo Selo. S druge strane, 53 posto lokalnih jedinica imalo je uravnotežen proračun ili suficit, pri čemu su uz Zagreb najveće viškove ostvarile Zagrebačka i Splitsko-dalmatinska županija te grad Rijeka.

Autori analize pritom upozoravaju da deficit sam ne mora nužno značiti da se općinom, gradom ili županijom loše upravlja, nego je u mnogim slučajevima riječ o zaduživanju ili povlačenju sredstava za kapitalne projekte koji bi dugoročno trebali potaknuti razvoj i povećati buduće prihode.

Pitanje održivosti rasta

Iako su lokalni proračuni danas snažniji nego ikad, Institut za javne financije upozorava da će tek buduće analize pokazati koliko je takav rast održiv. Dio prihoda proizlazi iz iznimnih okolnosti poput pandemije, potresa i iznimno velikih iznosa sredstava iz europskih fondova, a već se zna da će se nakon 2026. i završetka programa NextGenerationEU taj izvor postupno smanjivati.