Biznis i politika

Mogu li se mini pravosudnom reformom zasta privući kvalitetni kadrovi?

Ukida se Državna škola za pravosudne dužnosnike kao nepotrebna, no suprotna razmišljanja su da ju je trebalo nadograditi

Nedavno je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio izmjene tri zakona koji bi mogli, barem se tako očekuje, olakšati mladim pravnim kadrovima zapošljavanje u pravosuđu. Najvažnija je novost da Državna škola za pravosudne dužnosnike više neće biti uvjet prvog imenovanja na sudačka ili državnoodvjetnička mjesta. Iako u Vrhovnom sudu RH (VSRH) nije bilo primjedbi, čini se da dio pravnih stručnjaka, među kojima je profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr.sc. Alan Uzelac, ne misle da su donesena kvalitetna rješenja.

Da podsjetimo, ministar Habijan je najavio pojednostavljivanje postupaka zapošljavanja i, posljedično tome, kadrovsko osvježenje pravosudnih tijela. Riječ je o izmjenama tri zakona: o Pravosudnoj akademiji, Zakona o Državnom sudbenom vijeću te Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, koji su veoma važan dio promjena koje za cilj imaju veću efikasnost pravosuđa. Ubuduće završena Državna škola za pravosudne dužnosnike više neće biti uvjet prvog imenovanja, već određeni broj godina rada na drugim pravnim poslovima, a kao razlog takvog zakonskog rješenja ministar je naveo da nema nikakvog smisla da onaj tko je završio pravni fakultet i položio pravosudni ispit treći put prolazi kroz ono što već dokazano zna.

BESPLATNO nastavite čitati ovaj članak
Registrirajte se bez troškova i otvorite vrata Liderova sadržaja. Prvih 5 zaključanih članaka vam poklanjamo svaki mjesec.
Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju