Nakon zlatnog WC-a Zagreb dobio i zlatni parking

Nakon jednog od najskupljih javnih WC-a u Zagrebu, koji je za vrijeme Bandićeve vladavine koštao oko 11 tisuća eura po četvornom metru, hrvatska metropola može se pohvaliti još jednim urbanim kuriozitetom: jednim od najskupljih parkirališta na svijetu.

Naime, Grad Zagreb nedavno je uložio oko četiri milijuna eura u izgradnju parkirališta s oko 500 mjesta na jednoj od najatraktivnijih lokacija u gradu, na zemljištu bivše tvornice Gredelj koje je Grad 2009. kupio za približno 88 milijuna eura. Ako se ukupni trošak kupnje zemljišta i uređenja podijeli s brojem parkirnih mjesta, ispada da jedno parkirno mjesto na Gredelju košta oko 184 tisuće eura.

Za taj novac može se, čak i s današnjim cijenama nekretnina, kupiti stan. Na Gredelju - parkirno mjesto. Napredak dolazi u raznim oblicima.

Povrat investicije ta četiri stoljeća

Time se zagrebački parking, približava cijenama parkirnih mjesta u nekim od najskupljih svjetskih gradova. U Amsterdamu se, primjerice, jedno parkirno mjesto u luksuznoj garaži u blizini Vondelparka nedavno nudilo za gotovo 495 tisuća eura, dok se u Londonu i New Yorku takva mjesta prodaju za nekoliko stotina tisuća eura.

Razlika je, naravno, u tome što su ondje riječ o privatnim garažama u elitnim rezidencijama, dok je u Zagrebu riječ o privremenom parkiralištu na jednoj od najvrjednijih razvojnih lokacija u gradu.

Čisto ekonomski gledano, ako se uzme cijena dnevne karte od 1,3 eura i pretpostavi da je svih 500 mjesta stalno popunjeno, godišnji prihod od parkirališta iznosio bi oko 237 tisuća eura. Tim tempom trebalo bi gotovo četiri stoljeća da se vrati ukupni iznos uložen u zemljište i parkiralište. To se zaista zove dugoročno planiranje. 

Naravno, Gredelj nikada nije kupljen da bi ondje bio parking. Ideja je bila urbana regeneracija jednog od najvećih zagrebačkih brownfielda. No i dalje imamo samo tu ideju. Prva rata za kupnju zemljišta posrnule tvornice plaćena je još 2006., a gotovo dvadeset godina poslije i dalje nema konkretnog plana kako bi se taj prostor trebao revitalizirati.

U međuvremenu se stalno nešto čeka. Najavljivao se urbanistički natječaj, organizirale su se tribine, Europska banka za obnovu i razvoj financirala je izradu studije koja je procijenila da bi Gredelj mogao privući 1,6 milijardi eura ulaganja, no dalje od toga nismo se pomaknuli. Uvijek postoji još jedan korak prije stvarnog početka: još jedna analiza, još jedna studija. 

Unikatna razvoja strategija

I Gredelj nije jedini takav slučaj. Grad već godinama ima cijeli niz velikih brownfield lokacija, od Zagrepčanke do Badela, koje se u strategijama redovito pojavljuju kao budući razvojni projekti, ali u praksi najčešće ostaju na razini studija, prezentacija i novih krugova planiranja. Ukratko, imamo dovoljno planova za nekoliko gradova, samo još nedostaje - realizacija.

Trenutačno se čeka nova studija željezničkog čvora Zagreb koju izrađuju Hrvatske željeznice. Ona bi trebala odgovoriti na pitanje hoće li se željeznički promet u središtu grada izdizati ili ukopavati, premda je već sada prilično izvjesno da će, zbog cijene, prevladati prva varijanta. No, zlu ne trebalo, dobro je imati još jednu studiju koja će to potvrditi.

A dok se čeka, zemljište Gredelja, koje je svakog stanovnika Zagreba koštalo više od 100 eura, služi kao parkiralište. I to usred grada, na lokaciji koja je zamišljena kao jedan od ključnih razvojnih projekata Zagreba. Premda je dovođenje dodatnog automobilskog prometa u samo središte grada u suprotnosti s gotovo svakom suvremenom prometnom logikom, a osobito s onom koju zagovara trenutna vlast, u nedostatku bolje ideje odlučili smo se upravo za to.

Neki će reći bolje išta nego ništa. No dvadeset godina ipak je dovoljno vremena da na tom prostoru nikne nešto više od parkirališta. Dok čekamo veliku urbanističku viziju, Gredelj zasad ima vrlo konkretnu namjenu - parkiranje automobila. Za grad koji želi biti moderan europski centar, to je vrlo unikatna razvojna strategija.