Nova regulacija tržišta igara na sreću i sudbina hrvatskog sporta

Od 1. siječnja 2026. godine, hrvatsko tržište igara na sreću ušlo je u fazu najstrože regulacije od donošenja prvog zakona 2009. godine. Izmjenama Zakona o igrama na sreću, postavljene su jasne barijere agresivnom oglašavanju, čime je započela transformacija industrije koja godišnje u državni proračun uplaćuje stotine milijuna eura. Dok su nove mjere primarno usmjerene na društvenu odgovornost, one istovremeno otvaraju pitanje dugoročne održivosti sustava financiranja hrvatskog sporta. Naime, prihodi 'od kocke' su vrlo važan dio izvora novca za domaći sport.

Podaci Porezne uprave jasno ilustriraju razmjere tržišne ekspanzije koja je prethodila novim restrikcijama. U razdoblju od 2020. do 2024. godine, u državni proračun je od poreza i naknada od igara na sreću ušlo ukupno 1,28 milijardi eura. Analiza po godinama ukazuje na trend snažnog rasta koji nije usporila ni globalna ekonomska nestabilnost. Prihodi državnog proračuna od poreza i naknada od igara na sreću bilježe snažan i kontinuiran rast, penjući se sa 174,6 milijuna eura u 2020. godini na 190,5 milijuna u 2021., nakon čega slijedi značajan skok na 251,2 milijuna u 2022., 310,7 milijuna u 2023., te konačno na 354,2 milijuna eura u 2024. godini.

Dodatni uvid u strukturu tržišta daju i podaci o poreznoj osnovici za pojedine vrste igara. Kod igara klađenja osnovicu čine uplate igrača, dok se kod casina i automata ona računa kao razlika između uplata i isplata dobitaka.

Ako usporedimo siječanj prošle i ove godine, vidimo da se tržište u samo godinu dana dodatno preselilo na internet. Rast online casina i posebno online klađenja nadoknađuje pad fizičkih kanala, automata, terminala i klasičnih uplatnih mjesta što pokazuje ubrzanu digitalizaciju industrije igara na sreću.

U siječnju 2025. porezna osnovica u casinima iznosila je oko 41 milijun eura, od čega je približno 38 milijuna eura ostvareno u online casinu, dok je kod automata osnovica bila oko 31 milijun eura. Najveći segment bilo je klađenje s ukupno oko 106 milijuna eura porezne osnovice. Od toga je oko 19 milijuna eura dolazilo s uplatnih mjesta, oko 15 milijuna eura sa samoposlužnih terminala, a oko 73 milijuna eura iz internet klađenja.

U siječnju 2026. vidi se jasna promjena strukture. Porezna osnovica u casinima blago je porasla na oko 43 milijuna eura, pri čemu je online casino narastao na oko 39 milijuna eura, što znači da gotovo cijeli rast dolazi iz digitalnog kanala. Suprotno tome, automati bilježe osjetan pad gdje je osnovica pala s oko 31 milijun na približno 25 milijuna eura.

Kod klađenja, ukupna osnovica blago je smanjena s oko 106 milijuna na oko 103 milijuna eura, ali struktura se snažno promijenila. Internet klađenje je poraslo s oko 73 milijuna na čak 86 milijuna eura, a uplatna mjesta pala su s oko 19 na oko 15 milijuna eura.

Najveći pad zabilježen je kod samoposlužnih terminala, čija se osnovica urušila s oko 15 milijuna na tek oko 2 milijuna eura.

Prihodi državnog proračuna od poreza i naknada od igara na sreću/ podaci: porezna-uprava.gov.hr

Ovaj rast od u svega pet godina korelira s agresivnim digitalnim marketingom i širenjem online platformi, što je ujedno i bio glavni okidač za uvođenje novih zakonskih ograničenja u 2026. godini.

Kraj ere agresivnog marketinga

Nova zakonska rješenja donijela su radikalne promjene u marketinškoj komunikaciji priređivača. Kao što smo već pisali, televizijsko i radijsko oglašavanje zabranjeno je u razdoblju od šest ujutro do 23 sata, uz strogo ograničenu iznimku tijekom sportskih prijenosa uživo. Poseban udarac industriji predstavlja zabrana sudjelovanja javnih osoba, sportaša i influencera u promociji igara na sreću, što je do sada bila česta praksa. Također, iz ugostiteljskih objekata uklonjeni su samoposlužni terminali za klađenje, takozvani kladomati, čime je fizička dostupnost klađenja svedena na specijalizirane prostore i digitalne platforme. Tu je i ključni stup nove regulacije, a to je obavezna identifikacija korisnika u svim kanalima. Sustav KYC (Know Your Customer) sada je postao standard čak i u fizičkim poslovnicama, gdje je svaka uplata vezana uz provjeru u Registru isključenih igrača.

Bijeg u digitalno

Treba reći, da dok se domaći regulatori bave uklanjanjem kladomata iz kvartovskih kafića, podaci udruženja European Gambling and Betting Association (EGBA) za 2025. pokazuju da se bitka već odavno preselila u džepove građana. Na razini Europe, čak 58 posto svih online uloga uplaćeno je putem mobitela, uz projekciju rasta na 67 posto do 2029. godine. U tom kontekstu, fizička ograničenja postaju tek kozmetička mjera u svijetu u kojem je kockarnica dostupna 24/7 na svakom pametnom telefonu.

Također, Iako Porezna uprava ističe listu od preko 1500 blokiranih domena, struka je skeptična. Izvještaj EGBA-e jasno navodi da su ISP ((blokade od strane pružatelja internetskih usluga) i financijske blokade u digitalnom dobu neučinkovite i lako zaobilazne. Dok se država oslanja na zastarjele metode cenzure interneta, moderna tehnologija (VPN i kriptovalute) omogućuje nesmetan odljev novca, prema izvještaju EGBA-e.

Sport i kocka

Unatoč restrikcijama, država je zadržala visoku razinu fiskalne ovisnosti o ovoj industriji. Prema Uredbi o raspodjeli prihoda, čak 50 posto ukupnih naknada od igara na sreću namjenski se troši na programe od javnog interesa.Unutar te raspodjele, organizacije koje promiču razvoj sporta dobivaju uvjerljivo najveći udio od 38,54 posto.

Financijski podaci za 2025. godinu pokazuju koliko su hrvatski sportski savezi ovisni o državnom financiranju. Program javnih potreba u sportu na nacionalnoj razini dosegnuo je 66,5 milijuna eura, a značajan dio tog iznosa odlazi na Hrvatski olimpijski odbor, koji je iz ovog programa primio do 53,1 milijun eura. Slična ovisnost vidljiva je i kod drugih ključnih sudionika u sportu, primjerice, Hrvatski paraolimpijski odbor financiran je s 5,6 milijuna eura, dok Hrvatski školski sportski savez dobiva 4,4 milijuna eura. Ovi podaci ukazuju na svojevrsni paradoks, dok država kroz Zakon o sportu proklamira sportske djelatnosti kao one od posebnog interesa, financiranje tih djelatnosti izravno ovisi o volumenu klađenja koji istovremeno pokušava suzbiti.

Transformacija u smjeru sponzorstava

Budući da je novim Zakonom klasično oglašavanje praktički onemogućeno, očekuje se da će priređivači marketinški budžet usmjeriti u strateška sponzorstva sportskih klubova i liga, gdje je prikazivanje logotipa tvrtke još uvijek dopušteno, ali bez 'call to action' dodatka. Ipak, nova pravila o zaštiti potrošača sugeriraju da će industrija igara na sreću u budućnosti morati funkcionirati s bitno nižom razinom javne vidljivosti. Pitanje koje ostaje hoće li 'tiha igra' moći generirati jednake prihode za državni proračun i sportske saveze koji su se na te milijune navikli.