Od udara naftnog šoka štiti nas tankih 15 milijuna eura

Bliski istok plamti u ratnom vihoru, a zbog toga bi se ozbiljno mogle zagrijati i hrvatske javne financije. Ekonomski aspekt bliskoistočnog sukoba eskalirao je nakon što se Iran odlučio na adut koji nije upotrijebio gotovo četrdeset godina – prekid plovidbe kroz Hormuški tjesnac. Žestoku reakciju tržišta nije trebalo dugo čekati. Nafta Brent već je prošloga tjedna poskupjela za 35 posto, a u ponedjeljak je cijena prešla 100 dolara. Skupa nafta (i plin) prvi su generatori inflacije, ali i ekonomske krize.

Kako su izračunali u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, energetski šok koji rezultira porastom prosječne godišnje stope inflacije za jedan postotni bod smanjuje rast u eurozoni za pola postotnog boda. Suočena s poskupljenjem goriva, Vlada je u ponedjeljak opet odlučila administrativno ograničiti cijenu naftnih derivata nižim iznosom premije trgovaca te nižom trošarinom za dizelsko gorivo. Ako tržišna cijena u iduća dva tjedna ne oslabi, Vlada će posegnuti za novom uredbom.