Prošla Vlada Andreja Plenkovića napravila je zbog HDZ-ove predizborne kampanje dosad nezapamćen nered na tržištu rada. Povišice plaća u javnoj upravi, zdravstvu i školstvu, s isplatom zgodno tempiranom nekoliko dana prije izbora, bile su ključ HDZ-ove pobjede, ali posljedice nove neravnoteže među sektorima tek će se početi osjećati.
Statistika je otkrila da je prosječna plaća u zdravstvu za ožujak povećana 17 posto (u godinu dana ukupno 38,5 posto!), u javnoj upravi i obrani 13,6 posto (godišnje 33,4 posto), a u školstvu 13,5 posto (godišnje 27,7 posto). Taj dramatični rast pogurao je jednokratno i rast ukupnog prosjeka plaća za 6,3 posto (godišnji za 17,3 posto), dok je za to vrijeme inflacija bila 3,1 posto.
Zdravstveni radnici, koji su prije godine dana imali 21 posto veću plaću od prosjeka, sad su čak 33,6 posto iznad, državna administracija skočila je sa 116,3 posto na 126,8 posto prosjeka, a prosvjetari sa 103,6 posto na 112,5 posto. Istovremeno su najveći poslodavci – prerađivačka industrija i trgovina - koji su ionako imali plaće ispod prosjeka, dodatno potonuli. Industrijalci su skliznuli sa 92,1 posto prosjeka na 88,6 posto, a trgovci s 92 posto prosjeka na 87,8 posto.
Pritom nije zgorega podsjetiti da je Plenković došao na čelo Vlade u listopadu 2016., kad je obrazovanje imalo plaće 8,1 posto iznad prosjeka, javna uprava 15,2 posto, a zdravstvo 17,8 posto iznad prosjeka.
Najmanje su u protekloj godini plaće rasle u poljoprivredi – tek 6,9 posto. Liječnicima su za to vrijeme – uz razumljivo viši polazni iznos - plaće narasle skoro šest puta više!
Nekada davno potiho se gunđalo: ‘Zagreb radi, Beograd se gradi‘. U samostalnoj Hrvatskoj to je pretvoreno u: ‘Dalmacija radi, Zagreb se gradi‘. Danas su pak poduzetnici počeli rogoboriti: ‘Privatni sektor radi, javni si diže plaće‘.
Ovaj trend nije od jučer, operacija kupovanja glasova povišicama javnom sektoru počela je još 2022. godine. Zasad je neizvjesno u kojem će se smjeru okretati ovo novo nezadovoljstvo, pogotovu u kontekstu kroničnog nedostatka radne snage, koji se unatoč sto tisuća nezaposlenih mora rješavati sve većim uvozom radnika.
Međutim, s problemima neravnoteže u plaćama neće se najprije suočiti HDZ-ovi ministri, već novopečeni ministri iz Domovinskog pokreta, kojem su – slučajno ili ne – pripali sektori gospodarstva i poljoprivrede. Zasad su upravo njih dvojica već ‘upozoreni‘ - ministar gospodarstva Ante Šušnjar zbog privatnog biznisa, a ministar poljoprivrede Josip Dabro zbog sumnjive diplome.
