Omiljeni posao banaka 'bez oranja i kopanja' opet postaje atraktivan

Polaganje novca kod središnje banke – potez koji je domaćim bankama u dvije godine donio milijardu eura zarade – opet bi moglo postati atraktivna transakcija. Europska središnja banka (ECB), potaknuta rastom cijena nafte, što ponajprije potpiruje inflaciju, na sjednici Vijeća guvernera u četvrtak podigla je kamatne stope za dodatnih 25 baznih bodova. Od 16. rujna kamatna stopa na novčane depozite iznosit će 2,50 posto.

Ova kamatna stopa u uvjetima velikih viškova likvidnosti primarni je pokazatelj karaktera monetarne politike, a guverner Hrvatske narodne banke, Ante Žigman, kazao je da se monetarna politika pooštrava kao odgovor na rast cijena energenata i s tim povezane inflacijske pritiske. To potvrđuje i rast godišnje stope inflacije u europodručju s 2,9 posto u srpnju na 3,3 posto u kolovozu.

Na gornjoj granici

- Restriktivnija monetarna politika pridonijet će i smanjenju inflacijskih pritisaka u Hrvatskoj, nakon što je u kolovozu inflacija blago ojačala pod utjecajem rasta cijena energije. Pritom je vidljivo približavanje ukupne inflacije prosjeku europodručja, uz smanjenje razlike na manje od pola postotnog boda - komentirao je Žigman u HNB-ovoj objavi na LinkedInu. Iz bankarskog kuta gledanja, ECB-ova odluka bila je očekivana.

Kako navodi Raiffeisenov analitičar Petar Bejuk, kamatna stopa sada je na gornjoj granici tzv. neutralnog raspona kamatnih stopa, koji nema ni poticajni ni umirujući karakter prema gospodarskim aktivnostima. - Odluke o politici kamatnih stopa ovisit će prvenstveno o inflacijskoj slici u narednim mjesecima, a s trenutačne točke gledišta, očekujemo još jedno podizanje za 25 baznih bodova do kraja godine – stoji u objavi.