Rast izvoza kroz povećanje nove vrijednosti diktira razvoj top 500

Jedini pokazatelj koji posebno veseli u rezultatima poslovanja 500 najboljih tvrtki za 2025. skok je izvoza od čak 17,8 posto. No, treba reći da je godinu prije top 500 smanjio izvoz za 10,6 posto.

Osim toga, listu izvoznika predvodi PPD, ali samo knjigovodstveno. Naime, iznos od 1,74 milijarde eura knjiži se kao izvoz, a riječ je o prihodima od trgovine plinom na međunarodnom tržištu. Treba dodati i da su neki od najvećih izvoznika još veći uvoznici. Ina kao realno najveći izvoznik ostvarila je 1,23 milijardi eura na stranom tržištima, ali je istovremeno uvezla robu vrijednu 2,37 milijardi, pa u stvari ima najnegativniju vanjskotrgovinsku bilancu od 1,14 milijarde eura.

Izvoz od 2007. porastao 162 posto

Glavni generator tih rezultata ipak se skriva u izvozu, koji je porastao za čak 162 posto – sa 6,41 milijarde eura u 2007. na 16,78 milijardi u 2025. Udjel izvoza u prihodima povećan je u tom razdoblju sa 15,6 posto na 22,2 posto, s rekordnim udjelom od 25,7 posto u 2022.

Te godine, kad su se još osjećale posljedice zatvaranja tržišta iz doba pandemije, i kad je Rusija napala Ukrajinu i stvorila energetsku krizu, top 1000 dostigao je čak 28,8-postotni udjel izvoza u prihodima.    

Premalo 'krivaca' za rast izvoza

Ipak, treba reći da se ponavlja stara priča o tankom sloju izvoznika – čak 139 tvrtki iz top 500 nije ostvarilo ni jedan euro prihoda od izvoza, a za još 109 može se reći da su slučajni izvoznici jer im udjel izvoza u prihodima iznosi manje od 10 posto, pa se udjel neizvoznika penje na 248 tvrtki.

Kod izvoznika pak  samo 131 tvrtka više od polovice prihoda ostvaruje na stranim tržištima. Zato ne čudi što dvadeset najvećih izvoznika ostvaruje polovicu izvoza 500 najboljih kompanija.

Koncentracija najboljih oko Zagreba

Nije samo izvoz izrazito koncentriran. Prvih 50 kompanija stvara 47,3 posto ukupne NV i 52,6 posto dobiti Top 500. Prvih 100 već kontrolira 61,5 posto NV i 67,1 posto dobiti. A cijeli Top 500, iako predstavlja samo polovicu liste s 1000 najboljih, nosi čak 84,2 posto NV, 86,4 posto dobiti i 85,9 posto izvoza svih tisuću tvrtki.

Još je izraženija zemljopisna koncentracija. U Zagrebu je sjedište 483 tvrtke iz top 1000, koje ostvaruju 59,1 posto NV, 61,2 posto prihoda i čak 64,2 posto dobiti. To potvrđuje da je Zagreb najjače poslovno središte, ali ponajprije bankarsko i trgovačko, a iako je i najjači u industriji, tu nije toliko dominantan. Zbog manjeg udjela izvozno orijentiranih proizvođačkih tvrtki, zagrebački udjel u izvozu također je manji – 45,2 posto.  

Virovitica bez tvrtke u top 1000

Najjača županija nakon Zagreba je Zagrebačka, iz koje su u top 1000 ušle još 83 tvrtke. Tako iz metropole i njenog prstena dolazi 57 posto najboljih sa 61 posto zaposlenih, 67,2 posto NV, 69,9 posto prihoda i čak 71,5 posto ukupne dobiti. Na užoj listi, među 500 najboljih, sam Zagreb sa 265 tvrtki ima natpolovičnu većinu od 53 posto. Na drugoj strani poslovne karte Hrvatske je Virovitičko-podravska županija, koja u top 500 jedva ima jednu tvrtku – slatinsku banku SB-S na 496. mjestu, a Virovitica je jedino županijsko središte koje ni u 1000 najboljih nema ni jednu tvrtku. 

Opširnije analize poslovanja najboljih kompanija u 2025. možete pročitati u publikaciji 500 najboljih, koja izlazi uz Lider u digitalnom izdanju u srijedu 16. rujna, a u tiskanom dan kasnije