Vuk Vuković: Od fonda od 70 milijuna dolara do uhićenja - što slijedi?

Dok se hrvatski ekonomist Vuk Vuković suočava s američkim kaznenim postupkom zbog sumnje da je ulagateljima prikazivao bolje rezultate hedge fonda ORCA BASON od stvarno ostvarenih, podaci iz američkih registara pokazuju koliko je njegov investicijski posao u međuvremenu narastao.

ORCA BASON je u prijavi američkoj Komisiji za vrijednosne papire i burze (SEC) iz rujna 2025. naveo da je prodao udjele u vrijednosti od 46 milijuna dolara ukupno 76 ulagatelja, uz minimalno ulaganje od 100 tisuća dolara. Samo godinu prije prijavljena vrijednost prodanih udjela iznosila je 14,6 milijuna dolara, a fond je imao 48 ulagatelja. Prijavljeni iznos prodanih udjela tako se u samo godinu dana više nego utrostručio.

Riječ je o podacima iz obrasca Form D, kojim se SEC obavještava o privatnoj ponudi vrijednosnih papira, pa tih 46 milijuna dolara ne treba poistovjećivati s tadašnjom neto vrijednošću imovine fonda. 

No nekoliko mjeseci poslije Vuković je javno govorio o još većem iznosu. U travnju ove godine u podcastu američkog RCM Alternativesa rekao je da je fond počeo trgovati u veljači 2023. s oko 700 tisuća dolara imovine pod upravljanjem te da je u dvije i pol godine narastao na 70 milijuna dolara. Tvrdio je i da su samo preko investicijskih konferencija iConnections u New Yorku, Singapuru i Miamiju prikupili oko 20 milijuna dolara. 

SEC je već istraživao fond

Posebno je zanimljiv vremenski slijed. Vuković je prijavu SEC-u s podatkom o 46 milijuna dolara prodanih udjela potpisao 8. rujna 2025., a prema sada objavljenom dokumentu FBI-ja SEC je približno u isto vrijeme već počeo istraživati Oraclum. Samo dva dana poslije, 10. rujna, regulator je od društva službenim nalogom zatražio dokumentaciju, među ostalim i podatke o mjesečnim rezultatima fonda.

Usporedba podataka koje je Oraclum dostavio SEC-u s evidencijom neovisnog administratora fonda potom je, prema FBI-ju, pokazala znatna odstupanja u prinosima prikazivanima ulagateljima. Upravo su sumnje u istinitost tih izvještaja danas jedan od temelja kaznenog postupka.

Američko tužiteljstvo Vukovića tereti za prijevaru s vrijednosnim papirima i prijevaru putem elektroničkih komunikacija. Za svako od tih kaznenih djela zakonski maksimum iznosi 20 godina zatvora, no američko Ministarstvo pravosuđa naglašava da su navedene kazne samo zakonski maksimumi te da eventualnu kaznu određuje sud. 

Formalna optužnica tek treba uslijediti

Važno je pritom da Vuković zasad nije optužen formalnom optužnicom velike porote. Postupak je pokrenut na temelju početnog kaznenog podneska, u američkom sustavu nazvanog criminal complaint, kojim su iznesene sumnje i na temelju kojeg je izdan nalog za njegovo uhićenje. Dokument je isprva bio nejavan, a američko ga je tužiteljstvo objavilo nakon Vukovićeva uhićenja. Vuković je 10. rujna izveden pred saveznu sutkinju Jennifer E. Willis na Manhattanu.

Sljedeći važan korak uobičajeno je postupak pred velikom porotom koja odlučuje postoji li dovoljno osnove da se protiv osumnjičenika podigne formalna optužnica.

Prema američkom Zakonu o brzom suđenju, tužiteljstvo nakon uhićenja u pravilu ima 30 dana za podizanje formalne optužnice, premda zakon predviđa okolnosti zbog kojih se pojedina razdoblja ne uračunavaju u taj rok.

Ako formalna optužnica ne bude podignuta prije toga, može se održati i preliminarno ročište na kojem tužiteljstvo mora pokazati da postoji dovoljno osnove za nastavak kaznenog progona. Ono se u pravilu mora održati u roku od 14 dana od prvog izlaska pred sud ako je okrivljenik u pritvoru, odnosno 21 dan ako je na slobodi. Optuženik se tog ročišta može odreći, a ono postaje nepotrebno ako velika porota prije toga podigne optužnicu.

Nakon eventualnog podizanja optužnice slijedi ročište na kojem se Vuković izjašnjava o krivnji. Potom slijede razmjena dokaza između tužiteljstva i obrane, mogući zahtjevi obrane sudu te pregovori o eventualnom priznanju krivnje. Ako ne bude sporazuma, predmet može završiti suđenjem pred porotom.

Moguć i zaseban postupak SEC-a

Kazneni predmet pritom ne mora biti jedini postupak povezan s poslovanjem Oracluma. SEC je u istrazi surađivao s američkim tijelima kaznenog progona, ali do sada nije javno objavio da je protiv Vukovića ili Oracluma pokrenuo zaseban postupak zbog povrede propisa o tržištu kapitala. 

SEC može neovisno o kaznenom predmetu pokrenuti postupak pred saveznim sudom ili upravni postupak. U takvim slučajevima može tražiti, među ostalim, zabranu daljnjeg kršenja propisa, novčane kazne i povrat nezakonito stečene koristi, a prikupljeni novac u određenim slučajevima može se usmjeriti oštećenim ulagateljima.

Jedno od najvećih otvorenih pitanja zato ostaje koliki je stvarni opseg navodne prijevare. Sada objavljeni dokument FBI-ja donosi konkretne primjere spornih izvještaja, ali ne navodi konačan broj ulagatelja za koje tužiteljstvo smatra da su oštećeni ni ukupan iznos eventualne štete.

To je posebno važno i za hrvatske ulagatelje. Hanfa je ranije utvrdila da je preko Zadruge Glas poduzetnika 2.0 u ORCA BASON ulagalo oko stotinu njezinih članova, uglavnom malih ulagatelja iz Hrvatske. Iz dosad objavljenih američkih dokumenata ne može se utvrditi jesu li njihova ulaganja i izvještaji obuhvaćeni navodima FBI-ja.

Više odgovora mogla bi donijeti upravo eventualna formalna optužnica: ona bi mogla preciznije pokazati koliko je ulagatelja obuhvaćeno američkim slučajem, koliki iznos novca tužiteljstvo povezuje s navodnom prijevarom te ulaze li u taj krug i ulagatelji iz Hrvatske.