Skladišta su tek 70 posto puna: EU traži manju potrošnju plina

piše: Dražen Katalinić

Iako su cijene plina na europskim burzama prošlog tjedna pale za 10,5 posto i završile blizu 71 eura po megavatsatu, potaknute smanjenjem zabrinutosti zbog mogućih poremećaja u opskrbi ukapljenim prirodnim plinom (LNG) kroz Hormuški tjesnac, Europska komisija poziva države članice da nastave obuzdavati potrošnju energije.

Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen u pismu je pozvao ministre energetike država članica EU-a da nastave provoditi mjere kojima se smanjuje potrošnja plina i električne energije. Kao razlog naveo je „iznimno nisku” razinu zaliha.

Europska skladišta trenutačno su popunjena oko 70 posto, približno 12 postotnih bodova manje nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci organizacije Gas Infrastructure Europe.

– Razmotrite mjere koje mogu poduprijeti punjenje skladišta ili smanjiti potražnju za plinom i električnom energijom – poručio je Jørgensen u pismu koje je vidio Reuters.

Povjerenik je upozorio da se situacija nije poboljšala od njegova prvog upozorenja u ožujku. Tada je predložio da države članice iskoriste fleksibilnost europskih pravila i razmotre mogućnost popunjavanja skladišta do 80 posto umjesto inzistiranja na cilju od 90 posto ako bi stroži cilj izazvao paničnu kupnju i dodatno podignuo cijene.

Opskrba je zasad stabilna

Europska komisija 25. rujna potvrdila je da opskrba ostaje stabilna unatoč slabijoj popunjenosti skladišta. Za kućanstva i druge zaštićene kupce zajamčena je sigurnost opskrbe u uvjetima predviđenima europskim pravilima.

Ni analitičari zasad ne očekuju veće nestašice. Ipak, zbog zaliha nižih od očekivanih, Europi će tijekom zime biti osobito važno da plinovodi i isporuke LNG-a funkcioniraju bez većih poremećaja.

Europska unija plin nabavlja plinovodima te brodovima koji dopremaju ukapljeni prirodni plin. Norveška je najveći dobavljač plina plinovodima, dok SAD uvjerljivo predvodi među dobavljačima LNG-a.

Prema podacima Eurostata za drugo tromjesečje 2026., među dobavljačima plina u plinovitom stanju prednjače Norveška s udjelom od 51,2 posto, Alžir s 18,2 posto, Ujedinjeno Kraljevstvo s 11,1 posto i Rusija s 10,2 posto.

Kod LNG-a Sjedinjene Države drže 63,2 posto europskog uvoza, Rusija 17,3 posto, a Alžir 8,1 posto.

Plin iz Azerbajdžana u Europu stiže preko Turske i južne Europe, dok se sjevernoafrički plin doprema sredozemnim plinovodima i preko LNG terminala.

Zašto problemi u Kataru podižu europske cijene

Poremećaji katarskih isporuka kroz Hormuški tjesnac mogu podići cijenu plina u Europi iako Katar trenutačno nije među njezinim najvećim dobavljačima.

Razlog je globalna konkurencija za LNG. Europski i azijski kupci natječu se za raspoložive terete, pa nestanak dijela katarskih ili drugih bliskoistočnih isporuka povećava potražnju za američkim i afričkim LNG-om. Posljedica su više cijene i za europske kupce.

Tijekom 2025. nije bilo veće krize u opskrbi Europe plinom jer je smanjena dobava plinovodima nadoknađena većim uvozom LNG-a i korištenjem zaliha, dok je potrošnja ostala znatno ispod razina prije energetske krize.

Globalna ponuda LNG-a porasla je tijekom 2025. za gotovo sedam posto, a EU je njegov uvoz povećao na približno 131 milijardu prostornih metara. Pad uvoza plinovodima tako je većim dijelom nadoknađen LNG-om, pri čemu su novi proizvodni kapaciteti u Sjevernoj Americi osobito povećali ponudu u drugoj polovini godine.

Potrošnja plina u europskim članicama OECD-a porasla je tijekom 2025. oko tri posto, ali je Europa zbog promijenjene strukture dobave i niže potrošnje nego prije krize ipak bila manje izložena nego 2022. godine.

Najveći rizik bila bi hladna i bezvjetrena zima

Prošle je godine dodatni LNG pomagao Europi, dok mogući poremećaji isporuka iz Perzijskog zaljeva sada pojačavaju konkurenciju za preostale terete. To povećava cijene i rizike opskrbe, ali ne znači da u EU-u već fizički nedostaje plina za potrošače.

Najveći rizik bila bi kombinacija dugotrajne hladne zime, novih prekida isporuka LNG-a te slabe proizvodnje električne energije iz vjetra i sunca. Takav bi razvoj događaja povećao potrošnju plina u elektranama upravo u razdoblju najveće potražnje za grijanjem.

Najveća panika oko europske opskrbe plinom vladala je uoči zime 2022./2023., a vrhunac je dosegnula krajem kolovoza 2022. Europa je tada naglo gubila ruske isporuke i nije bilo jasno može li ih dovoljno brzo nadomjestiti.

Cijena plina na europskim burzama tada je nakratko premašila 340 eura po megavatsatu, višestruko više od približno 71 eura po megavatsatu na kraju prošlog tjedna.

Ove jeseni skladišta su slabije popunjena nego prethodnih godina, ali EU raspolaže većim alternativnim dobavnim kapacitetima i troši manje plina nego prije energetske krize. Današnju situaciju zato karakterizira povratak zabrinutosti, ali zasad bez tržišne panike kakva je vladala 2022. godine.

Prema trenutačnim procjenama, neposredna nestašica plina ne prijeti. Ključno je pitanje koliko će Europa taj plin platiti ako zima bude hladna ili se poremećaji u opskrbi dodatno pogoršaju.