Poslovni indeksi menadžera nabave za Njemačku (PMI indeksi) te IFO indeks poslovne klime u lipnju ponovo pokazuju negativniju sliku u odnosu na očekivanja. PMI indeks za uslužni sektor, kao najpouzdaniji poslovni barometar za europodručje, neočekivano je pao na 53,5 bodova, što je prvi pad nakon četveromjesečnog uzastopnog rasta. No, indeks je i dalje iznad 50 bodova iznad koje se (povijesno gledano) ne očekuje pad ekonomskih aktivnosti, piše glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić u Fokusu tjedna.
Istovremeno, pad PMI indeksa za prerađivačku industriju dublje u ‘recesiju’ odražava očito pogoršanje konkurentnosti (u pogledu atraktivnosti investicijske destiancije, cijena energenata), a zaokret u ciklusu zaliha kojem su se mnogi nadali od početka godine još uvijek se ne događa. Zapravo, razine zaliha su stabilne na povišenim razinama već mjesecima, a narudžbe su u silaznom trendu od prosinca lani.
Štoviše, IFO indeks poslovne klime donosi negativne signale i to isključivo zahvaljujući padu komponente ekonomskih očekivanja na horizontu od šest mjeseci nakon prethodnog rasta četiri mjeseca zaredom, što pokazuje da se njemačko gospodarstvo još uvijek bori da postigne veći zamah.
Izvozna očekivanja IFO indeksa nastavljaju pad na jedan bod, što potvrđuje tezu o velikoj neizvjesnosti u pogledu oporavka ekonomije. Još više zabrinjava to što slabost nadilazi industriju. Unatoč snažnom nominalnom rastu plaća i donekle poboljšanom povjerenju potrošača, navodi Stojić, osobna potrošnja se još ne javlja kao pokretač rasta. Trenutačno se čini malo vjerojatnim da je njemačko gospodarstvo dobilo zamah u drugom kvartalu,ako ga je uopće bilo. Unatoč svojvrsnom hladnom tušu, njemačko bi gospodarstvo ipak trebalo dobiti zamah tijekom ljetnih mjeseci.
– Trebat će malo dulje nego što smo mislili, ali snažan rast plaća ipak bi trebao potaknuti oprezan oporavak osobne potrošnje, a čak bi i ciklus zaliha trebao postupno postati pozitivan. S druge strane, sve veći broj stečajeva i najave pojedinih tvrtki o skorom restrukturiranju radnih mjesta i ove godine vise kao Damoklov mač nad tržištem rada. Također, politička neizvjesnost koja proizlazi iz vladinih pregovora o proračunu, kao i dobro poznate strukturne slabosti gospodarstva ograničit će tempo bilo kakvog oporavka. Sve spomenuto podržava scenarij de facto daljnje stagnacije njemačkog gospodarstva, bez većeg pogoršanja prilika u ekonomiji, dok određena pozitivna kretanja u prvom dijelu godine daju nadu u ‘sićušnu’ realnu stopu rasta u ovoj godini. Sve u svemu, u 2024. očekujemo rast njemačkog gospodarstva od oko 0,3 posto, dok u 2025. očekujemo rast od 0,5 posto – zaključuje Stojić.