Biznis i politika

Primorac: Hrvatska je iscrpila klasične izvore rasta

Nakon investicijskog buma i rasta zaposlenosti, daljnji razvoj ovisit će o produktivnosti, znanju i učinkovitosti institucija

piše: Marko Primorac, potpredsjednik Vlade i ministar financija

Ulazimo u godinu koja će, u strogo ekonomskom smislu, označiti početak nove razvojne faze hrvatskoga gospodarstva u kojoj će se ekonomska politika još više usmjeriti na potragu za novim izvorima rasta produktivnosti, odnosno novim motorima razvoja hrvatskoga gospodarstva. Takva promjena perspektive ne događa se u praznom prostoru, nego na temelju niza postignuća koja su u proteklom desetljeću iz temelja promijenila položaj domaće ekonomije i naše dugoročne razvojne mogućnosti.

Hrvatska je u tom razdoblju ostvarila ključne strateške ciljeve koji su desetljećima bili izvan dosega. Prije svega, Hrvatska je ušla i u europodručje i u šengenski prostor, dvije integracije koje su našoj ekonomiji osigurale višu razinu sigurnosti, predvidljivosti i financijske stabilnosti. Gradnja Pelješkog mosta simbolički je, ali i ekonomski, povezala teritorij države i otvorila novo poglavlje infrastrukturne modernizacije, jednako kao i završetak druge cijevi tunela Učka. Ti su projekti, zajedno s ulaganjima u digitalnu i društvenu infrastrukturu, poslužili kao snažan generator rasta, produktivnosti i regionalne kohezije.

BESPLATNO nastavite čitati ovaj članak
Registrirajte se bez troškova i otvorite vrata Liderova sadržaja. Prvih 5 zaključanih članaka vam poklanjamo svaki mjesec.
Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju