Rast cijena: osim energenata, na udaru gnojiva i aluminij

Dvadeset i pet dana od početka izraelsko‑američke ofenzive na Iran, poremećaji u opskrbi sirovinama kroz Hormuški tjesnac i dalje potiču izrazitu volatilnost cijena. Trenutačno su najviše pogođeni nafta i plin, gnojiva, petrokemijski derivati i aluminij.

– Trenutna eskalacija na Bliskom istoku snažno pogađa tržišta sirovina. Hoće li se sukob produljiti, uvelike će odrediti razmjere šoka koji se već prelijeva na ostatak vrijednosnog lanca – ističe ekonomist u Cofaceu Simon Lacoume.

Nedavni napadi na plinski kompleks Ras Laffan u Kataru potaknuli su novi rast cijena energenata. Brent je prošlog tjedna dosegnuo vrhunac od 119 dolara, što predstavlja rast od 50 posto u mjesec dana.

Rast nije ujednačen. Cijena sirove nafte Oman DME premašila je 160 dolara po barelu, dok se američki WTI kreće oko sto dolara, odražavajući vrlo neujednačen utjecaj sukoba ovisno o regiji i vrsti energenta.

Kako sukob traje, povećanje cijena već se prelijeva niz vrijednosni lanac. U Sjedinjenim Državama maloprodajna cijena benzina dosegnula je povijesni maksimum (3,96 dolara po galonu, odnosno rast od 35 posto u mjesec dana). U Aziji su cijene dizela (Singapur) gotovo utrostručene od početka sukoba, na 256 dolara po barelu, dok su globalne cijene avionskog goriva, prema podacima IATA-e, udvostručene, navode iz Cofacea. 

Rast je vidljiv i kod prirodnog plina. U Europi su terminski ugovori (nizozemski TTF) porasli za 85 posto u mjesec dana, na 55 eura po megavat satu, dok je azijski pokazatelj (LNG Japan/Korea Marker) udvostručen u istom razdoblju, što potvrđuje trajnu ranjivost uvoznog tržišta.

Američko tržište izgleda nešto manje izloženo poremećajima u opskrbi, no Henry Hub i dalje je pod snažnim pritiskom (rast od 36 posto mjesečno), što upućuje na to da se napetosti na globalnom tržištu energenata već prelijevaju širom svijeta.

Zemlje Perzijskog zaljeva najveći su opskrbljivači petrokemijskih proizvoda u Aziji, a oni su ključni za cjelokupnu industriju plastike. Cijena tone nafte (naphtha) u Singapuru dosegnula je tisuću dolara, što je povećanje od više od 60 posto od početka sukoba.

Smanjenje proizvodnje aluminija

Kombinacija napetosti u Hormuškom tjesnacu i povijesno niskih azijskih zaliha (dva do tri tjedna) već je potaknula rast cijena polimera (polipropilena, polietilena, polistirena, PVC‑a), što sada predstavlja rizik prelijevanja kroz cijeli vrijednosni lanac. Trend utječe i na cijene sumpora, ključnog ulaza u preradu bakrene i niklove rude. Rast cijena od 25 posto u jednom mjesecu stvara dodatne rizike za velike, visoko ovisne rudarske proizvođače poput Čilea, Demokratske Republike Kongo i Indonezije

Zahvaljujući jeftinim domaćim energentima, zemlje Zaljeva zauzimaju središnje mjesto na tržištu gnojiva, s udjelom od gotovo 19 posto svjetskog izvoza dušičnih gnojiva i 36 posto globalnog izvoza uree, dok je Saudijska Arabija četvrti najveći izvoznik fosfata.

Prirodni plin čini i do 80 posto troškova proizvodnje dušičnih gnojiva, pa rast cijena plina automatski povisuje cijene gnojiva: cijena tone granulirane uree (FOB Middle East) porasla je za 37 posto, na 665 dolara, od početka sukoba.

Učinak je trenutačno ograničen zahvaljujući povoljnom trenutku u agrarnom ciklusu. Za sada su najviše pogođeni američki proizvođači žitarica, ali ako se poremećaji produže, veća izloženost prijeti Brazilu, Indiji, pa i Europi.

Negativni učinci mogli bi se proširiti i izvan izravnih tokova gnojiva – na tržišta poput Indije, Brazila ili Sjedinjenih Država, gdje zemlje Zaljeva čine 63 posto, 24 posto i 21 posto uvoza dušičnih gnojiva – ali i na treće zemlje, uključujući Maroko, najvećeg svjetskog proizvođača fosfatne stijene, koji je snažno ovisan o sumporu iz zemalja Zaljeva.

Blokada Hormuškog tjesnaca sprječava zemlje Zaljeva – koje čine osam posto globalne proizvodnje aluminija – da izvoze vlastitu proizvodnju ili uvoze ključne sirovine (boksit i glinicu) potrebne za rad talionica. Dana 16. ožujka Aluminum Bahrain (Alba), koji sudjeluje s 25 posto u regionalnoj proizvodnji aluminija, objavio je obustavu 19 posto proizvodnje, što predstavlja pet posto ukupne proizvodnje u regiji.

Daleko od Bliskog istoka, Mosal je najavio obustavu operacija u Mozambiku, navodeći pretjerano visoke troškove energije. U takvom okruženju cijena aluminija nastavlja rasti: za 11,5 posto u mjesec dana, uz vrhunac od 3.500 dolara po toni, što predstavlja gotovo 25 posto rasta u godinu dana.