‘;
Oko nagrađivanja službenika za predan rad, ali i destimuliranja onih koji nisu ispunili radnu normu, već se godinama lome koplja, pa se i zakon koji bi to trebao regulirati odgađao godinama. Otpor je očekivan, a sindikati razočarani Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama te predloženim uredbama
Ne mogu svi biti odlikaši. Točnije, tu titulu može ponijeti samo pet posto najboljih. Upravo to je za sindikate jedna o najspornijih točki novih uredbi koje bi od sljedeće godine trebale regulirati ocjenjivanje zaposlenih u javnim i državnim službama. Spomenuti propisi donose se na osnovi lani donesenog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji, među ostalim, propisuje da ocjena ‘ne zadovoljava‘ donosi prestanak rada u državnoj službi, odnosno otkaz službeniku i namješteniku u javnoj službi, a dobre ocjene povišicu. Oko nagrađivanja službenika za predan rad, ali i destimuliranja onih koji nisu ispunili radnu normu, već se godinama lome koplja, pa se i zakon koji bi to trebao regulirati odgađao godinama. Otpor je očekivan, a sindikati razočarani Zakonom i predloženim uredbama.
– To je kao da u razredu kažete da smije biti samo pet posto odličnih i petnaest posto vrlo dobrih učenika – kritiziraju redom sindikati odredbe o kvotama najboljih, povlačeći paralelu sa školskim ocjenjivanjem.
U privatnom sektoru četvorka odlična
Kao protuargument, naravno, moglo bi se navesti da vrlo mali postotak studenata fakultet završi s odličnom ocjenom, kao i da se manje od pet posto učenika može pohvaliti peticom na državnoj maturi. No pravi razlog postavljanja limita na pet posto činjenica je da najbolja ocjena može rezultirati povišicom na plaću (tri posto za dvije godine najviše ocjene) te da bi hiperinflacija odlikaša u konačnici rezultirala probijanjem proračuna.
To je, uostalom, već viđeno, kada nije bilo tog ograničenja i kada je dobra ocjena u državnoj službi donosila dodatne dane godišnjeg odmora. U prosjeku je svake godine oko 30 posto državnih službenika dobilo peticu, a prema jednoj analizi, od 33 tisuće ocijenjenih zaposlenika 2015. godine, samo njih sedmero, odnosno 0,02 posto dobilo je ocjenu ‘ne zadovoljava‘! U isto vrijeme zadovoljstvo stanovnika zadnjim iskustvom korištenja javnih usluga je prema istraživanju iz 2017. bilo 56 posto.
U kompanijama se četvorka smatra izvrsnom ocjenom, jako su rijetke jedinice, a petica je namijenjena samo za iznimne pojedince.
Sustavi ocjenjivanja razlikuju se od tvrtke do tvrtke i s vremenom se unaprjeđuju, a u mnogima, osim nadređenih, ocjene daju i kolege iz odjela. Upravo je činjenica da će u slučaju javnih i državnih službi ocjenjivanje provoditi nadređene osobe jedna od najvećih zamjerki Nezavisnog sindikata.
I dok sindikati uvođenje bilo kakvog ocjenjivanja radnika vide kao napad i unaprijed ocjenjuju sustav nepravednim, upravljanje radnim učinkom načelno bi trebalo imati pozitivne efekte za radnike i organizaciju: pravedno razlikovanje vrste i razine učinka, motiviranje osoblja putem prave kombinacije poticaja te osiguranje odgovarajućih prilika za rast i razvoj zaposlenika. No za njihovo postizanje potrebni su organizacijski napori i predanost vodstva da se takav sustav ugradi u svakodnevne funkcije organizacije.
Koji su još izazovi i prijepori vezani uz ocjenjivanje službenika, što o ovoj temi misle u Svjetskoj banci i zašto se sprema ustavna tužba pročitajte u ostatku teksta u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.