Šaravanja: Stavke zbog kojih raste hrvatski BDP stvaraju i neravnoteže

Domaće gospodarstvo zadržalo je trend rasta, ali mu opasnost prijeti baš od onih komponenti BDP-a koje generiraju taj rast. Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom tromjesečju prošle godine realno porastao za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja, pripremio je komentar o najnovijim gospodarskim kretanjima, u kojem analizira rast BDP-a, upozorava na znakove usporavanja te ističe rastuće neravnoteže u javnim financijama i platnoj bilanci.

- U prošloj je godini hrvatsko gospodarstvo nastavilo rasti (+3,2%), ali uz naznake usporavanja te upozoravajući rast neravnoteža u javnim financijama i platnoj bilanci. Iako je rast BDP-a bio solidan (posebno u kontekstu dinamike rasta u EU), bio je najniži u postpandemijskom razdoblju - ističe Šaravanja.

Pritisak na proračun, primarno zbog ekstremnog rasta plaća u javnom sektoru tijekom 2024., koji se prelio u 2025. kao trajni trošak, kao i rasta socijalnih davanja, doveo je do povećanja proračunskog deficita, koji se u 2025. približio granici od tri posto BDP-a. Istodobno, visoke cijene usluga u turizmu i trgovini očito više ne mogu kompenzirati stagnaciju broja turističkih noćenja, pa izostaje realni rast deviznog prihoda od turizma, koji je ključna protuteža deficitu u razmjeni robe, čime se produbljuje neravnoteža na tekućem računu platne bilance.

HGK-ov ekonomist ističe da se rast BDP-a, kao i prethodne godine, temeljio se na otpornoj osobnoj potrošnji (+2,5%), čiji su rast održali povećanje zaposlenosti, plaća i kreditne zaduženosti, te na investicijama (+6,1%), financiranima ponajviše iz fondova EU-a, osobito kroz Mehanizam za oporavak i otpornost. No iste stavke koje generiraju trenutačni rast istodobno stvaraju i neravnoteže, jer gospodarski rast ne prati rast produktivnosti i konkurentnosti.

Iako je industrija pozitivno pridonijela rastu BDP-a prvi put nakon dvije godine (rast od 2,9%), usporavanje rasta u drugim djelatnostima, posebno u građevinarstvu (s 15,1% na 7,3%) te u turizmu i trgovini (s 5,9% na 2,7%), bilo je izraženije i usporilo je ukupni rast BDP-a.

Naime, uzlet građevinarstva iscrpio se nakon što je obavljen velik dio obnove nakon potresa. Realni rast trgovine usporio je zbog ustrajno visoke inflacije, koja je smanjila potrošački optimizam, kao i zbog sporijeg rasta raspoloživog dohotka. Istodobno, uslijed rasta cijena usluga u turizmu i trgovini te stagnacije broja turističkih noćenja, realno pada vrijednost deviznog prihoda od turizma, koji je ključna protuteža deficitu u razmjeni robe.

- Gledano s potrošne strane, sve su kategorije BDP-a usporile rast, osim investicija (ubrzanje s 5,3% na 6,1%). Izvoz usluga (što je primarno odraz realnog pada deviznog prihoda od turizma) nastavio je padati drugu uzastopnu godinu, i to istom stopom od -2,6%, pa je neto inozemna potražnja imala snažniji negativni utjecaj - zaključuje HGK-ov ekonomist.