Skok cijena zlata i bitcoina: Ulagači bježe u sigurna utočišta

Cijene zlata i bitcoina ponovno snažno rastu. Prema pisanju The Guardiana, nastavak sukoba na Bliskom istoku te sve veća politička i ekonomska neizvjesnost u SAD-u potaknuli su ulagače da spas potraže u imovini koju tradicionalno smatraju sigurnim utočištem.

Zlato je tako dosegnulo najvišu razinu u više od tri mjeseca. Naime, tijekom trgovanja u Aziji cijena mu je skočila na 4651 dolar po unci, što je rast od čak 15 posto. Time je zlato na putu da ostvari svoj najbolji mjesečni rezultat u gotovo tri desetljeća, točnije, od rujna 1999. godine.

Paralelno sa zlatom skočila je i cijena bitcoina, koji se prvi put od sredine svibnja probio iznad granice od 80 tisuća dolara, što je rast od 23 posto u samo tjedan dana te najveći tjedni skok u gotovo tri godine.

Cijena bitcoina naglo je porasla nakon što je američki ministar financija Scott Bessent najavio da će država pojačati otkup vlastitih obveznica kako bi obuzdala rast troškova zaduživanja. Kako je izvijestio Bloomberg, tržišta su to shvatila kao intervenciju koja slabi dolar, pa je uslijedio novi val rasprodaje američke valute. Skeptici u tome vide jasne naznake da se Trumpova administracija i dalje izbjegava uhvatiti u koštac s pravim uzrokom problema – proračunskim deficitom. To je izravno potaknulo ulagače da kupe bitcoin, koji je izvorno i stvoren kao alternativa klasičnom papirnatom novcu čiju vrijednost nagrizaju inflacija i tiskanje novca središnjih banaka.

Tržište kriptovaluta dobilo je dodatni zamah istoga dana kada je najavljen otkup obveznica, zahvaljujući sastanku predsjednika Donalda Trumpa s vodećim ljudima kriptoindustrije. Taj susret ponovno je probudio optimizam ulagača u pogledu naklonosti nove administracije prema digitalnoj imovini.

Unatoč tomu, bitcoin je i dalje znatno ispod svoje rekordne vrijednosti od oko 126 tisuća dolara koju je dosegnuo u listopadu 2025., a tijekom većeg dijela 2026. godine cijena mu je padala.

Sigurna luka

Glavni pokretač ovog vala rasta zlata i bitcoina splet je geopolitičkih pritisaka i nesigurnosti oko budućih gospodarskih poteza Washingtona. Tržišta s velikim oprezom iščekuju nove podatke o inflaciji te poruke Kevina Warsha, novog čelnika Federalnih rezervi (FED-a), o daljnjem kretanju kamatnih stopa.

Ulagače dodatno zabrinjavaju najavljeni Trumpovi porezni i potrošački planovi, uvođenje novih carina na automobile i sirovine iz Kanade te prijetnje oštrim sankcijama svima koji gospodarski surađuju s Iranom.

Uz to, premda se dio javnosti nadao obnavljanju primirja i ponovnom otvaranju ključnog pomorskog prolaza u Hormuškom tjesnacu, do toga nije došlo. Zbog te trajne geopolitičke nesigurnosti ulagači nastavljaju utočište tražiti u zlatu. Ono se danas kupuje kao zaštita od nejasnih američkih troškovne politike, inflacije i straha od potencijalnih gospodarskih potresa koje nosi ubrzani razvoj umjetne inteligencije.

Analitičari optimistični za zlato, ne i za bitcoin

Ovaj uzlazni trend samo je nastavak iznimno burnog razdoblja za plemenite metale. Zlato je još prošle godine premašilo 4000 dolara po unci nakon prvih najava američkih carina, da bi početkom godine probilo i rekordnih 5000 dolara. Nakon toga uslijedio je neočekivani pad na 3942 dolara krajem lipnja, jer su skok cijena nafte i strah od viših kamatnih stopa nakratko nadmašili potražnju za sigurnom imovinom.

Sada analitičari procjenjuju da će cijena zlata ostati stabilna te da bi u narednom razdoblju mogla ponovno testirati granice između 4900 i 5000 dolara po unci. S druge strane, prema pisanju Bloomberga, stručnjaci upozoravaju da trenutni skok bitcoina možda neće biti dugotrajan jer je njegov rast primarno posljedica kratkoročnog pritiska i reakcije tržišta.