Slučaj Tisak: trenutak kad se počelo rušiti Kutlino carstvo
Miroslav Kutle
Od meteorskog uspona Globus grupe i uhićenja do raspada novinske distribucije: kako je stečaj Tiska promijenio tržište novina
Pokretanje stečaja Tiska 21. veljače 2000. bio je jedan od ključnih momenata u rasplitanju 'majke svih afera' u kojoj je glavnu ulogu imao Miroslav Kutle. Ovaj nekadašnji revizor u Mirovinsko-invalidskom osiguranju nakon 1990. munjevito je izgradio poslovno carstvo oko svoje Globus grupe koja je na kraju desetljeća prema tadašnjim procjenama imala udjela u oko 170 poduzeća.
Od Moby Dicka do Tiska
Poduzetničku karijeru počeo je kafićem Moby Dick u novozagrebačkoj Sloboštini, nastavio s restoranom Globus na Zagrebačkom velesajmu, restoranima javne prehrane u velikim tvrtkama i u Saboru. Uslijedila je serijski pretvorbeno-privatizacijski šoping.
Prvi veliki posao bila je kupnja 37 posto dionica Slobodne Dalmacije. U portfelju su se našli Jadrantekstil, Dalma, Prerada, Kaštelanska rivijera, Mirna, Gradski podrum, Dvodjelac, Diona, KIM, Koteks, Mils… i - logično - Tisak.
To je uspio zahvaljujući bliskosti s vladajućim HDZ-ovim strukturama i dobrim privatnim vezama u bankarskim krugovima. Kupovao je na kredit i isisavao novac iz tvrtki koje bi preuzeo. Model poslovanja sam Kutle jednom je usporedio s vožnjom biciklom: 'Ako staneš – padneš!'.
Najizdašniji Kutlin bankomat
Tisak je tada bio posebno slastan zalogaj. Večernji list je tada imao nakladu veću od 300.000 primjeraka, a u rekordnim danima - uz nagradne igre - i više od milijun! To je značilo oko pet milijuna kuna žive love u jednome danu samo od jednih novina. Tisak je distribuirao 75 posto svih novina i bio najizdašniji bankomat, iz kojeg se novac plasirao dalje.
Kutle je zbog Tiska prvi put uhićen samo mjesec dana nakon pada HDZ-a i dolaska nove vlasti, 3. veljače 2000. Uhićivan je još dvaput. U istražnom je zatvoru proveo ukupno 21 mjesec. Državno odvjetništvo protiv njega je vodilo niz sudskih sporova vezanih uz financijsko čišćenje preuzetih tvrtki, koje su mahom završavale u stečaju.
Optužnica za Tisak podignuta je 20. srpnja 2000. Presude su se izricale, padale, ponovo pokretale, da bi Kutle 2020. bio pravomoćno oslobođen. I u drugim slučajevima presude su ukidane, ili nikad ne bi postale pravomoćne, ili bi otišle u zastaru, a u nekim je slučajevima dobio i oslobađajuću presudu.
Isisano 80 milijuna kuna?
A što je bilo s Tiskom? Kutle je terećen da je iz tvrtke izvukao 48 milijuna kuna, policija je ukupnu štetu procjenjivala na 200 milijuna kuna, a iz grafičkih sindikata čula se procjena o izvlačenju čak 580 milijuna kuna.
Kako god, bio je to prvi veliki udar distributera na novinske izdavače. Drugi udar uslijedio je 2017. kod pada Agrokora (koji je u međuvremenu preuzeo Tisak). Treći, najjači udar iz 2025. najozbiljnije je zaprijetio prestankom izlaska dnevnih novina.
Tisak iznevjerio pokretače
Tisak (sad kao Fortenovin Tisak plus) procijenio je da mu se više ne isplati distribuirati novine. Krajem siječnja otkazao je ugovore s više od 90 izdavača, kojima je dotad ukupno distribuirao više od 450 izdanja, te im povećao naknadu za šezdesetak posto.
Fortenovina je trgovačka logika jasna. Pritom su uzaludna pozivanja na pravo i pravdu te na slavnu prošlost. Tisak je, naime, izdavačka kuća Vjesnik osnovala prije svega za prodaju matičnih novinskih izdanja. Bez novina, dakle, ne bi bilo ni Tiska, koji se u međuvremenu emancipirao i vlasnički i programski.
Kiosci postali svaštarnice
Asortiman se pritom godinama širio, najprije na cigarete i prezervative, a danas su kiosci svaštarnice u kojima se prodaje sve – od igle do lokomotive. Udjel prodaje novina na prodajnim mjestima Tiska plus do 2023. pao je na samo desetak posto prihoda. Naklada dnevnih novina u posljednjih deset godina pala je sa 80,1 milijun primjeraka na samo 24,2 milijuna.
U takvim okolnostima Vlada je distribuciju tiska okarakterizirala kao uslugu od općega gospodarskog interesa, što znači da nakladnici plaćaju samo propisanu cijenu distribucije, a država nadoknađuje razliku do cijene koja distributeru pokriva trošak i razumnu cijenu.
Taj posao distribucije na natječaju je dobila Hrvatska pošta, koja je još prije sedam godina bila zainteresirana da vlasnički preuzme Tisak od Agrokora.
