Trump uvodi nove carine na lijekove, pojeftinio uvoz metala

Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je naložio uvođenje stopostotnih carina na uvoz određenih brendiranih lijekova, čime nastoji prisiliti strane farmaceutske tvrtke na sniženje cijena i preseljenje tvornica u SAD, te je revidirao carine na čelik, aluminij i bakar kako bi olakšao poslovanje domaćoj industriji.

Ovim potezima, prema ocjeni Reutersa, Trumpova administracija nastoji nadoknaditi izgubljene prihode od prvotno nametnutih globalnih carina od 10 do 50 posto na uvoz od svih globalnih partnera, koje je najavila točno prije godinu dana, 2. travnja 2025., datum koji je postao poznat kao 'Dan oslobođenja'.

Trumpove su carine prošle godine izazvale su negativne reakcije diljem svijeta, a uslijedili su teški pregovori s trgovinskim partnerima i sudske tužbe uvoznika, pa ih je američki Vrhovni sud u veljači ove godine proglasio neustavnima. Nakon toga niži je sud naložio carinskoj službi da izradi plan povrata oko 166 milijardi dolara prikupljenih od carina.

Dva uvjeta

Ipak, nove Trumpove carine na lijekove neće se odnositi na generičke lijekove niti na proizvode farmaceutskih tvrtki koje su sklopile ugovore s SAD-om, nego samo na uvozne brendirane lijekove, prenosi Financial Times.

Isto tako, carine se neće primjenjivati na sve zemlje. Za brendirane lijekove iz Europske unije, Japana, Južne Koreje i Švicarske carine će biti ograničene na 15 posto u skladu s trgovinskim sporazumima. Također, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo finalizirali su zaseban dogovor koji jamči nulte carine na britanske lijekove tijekom najmanje tri godine, dok Britanija ne izgradi proizvodne kapacitete u SAD-u.

Velike farmaceutske tvrtke imaju 120 dana za prilagodbu, dok je za manje proizvođače rok 180 dana.

A da bi u potpunosti izbjegle carine, farmaceutske tvrtke moraju ispuniti dva Trumpova uvjeta. Prvi jest da pristanu na dogovore s američkom vladom o smanjenju cijena lijekova na recept, a drugi da presele svoju proizvodnju u SAD.

Prema navodima dužnosnika Trumpove administracije, oni koji samo presele dio proizvodnje u SAD imat će carine od 20 posto, i to samo na rok od četiri godine, dok će oni koji ne ispune nijedan uvjet plaćati stopostotne carine.

FT prenosi da su Pfizer, AstraZeneca i Novo Nordisk među tvrtkama koje su već sklopile dogovore s Trumpovom administracijom kako bi potaknule ulaganja u SAD-u i snizile cijene svojih lijekova u zamjenu za odgodu carina.

Prepolovljene carine na metale

Osim lijekova, Trump je za brojne proizvode od čelika, aluminija i bakra prepolovio iznos carina na metale na 25 posto, a za proizvode s minimalnim udjelom metala carine su potpuno ukinute. Također, proizvodi s manje od 15 posto udjela metala, poput ambalaže za zubni konac s malom čeličnom oštricom, više neće podlijegati carinama.

Iako stopa od 50 posto na uvoz sirovina ostaje na snazi, američka će administracija odsada vrijednost temeljiti na iznosu za koji se proizvod može prodati u SAD-u, a ne na njegovoj cijeni prilikom kupnje u inozemstvu.

Cilj je pojednostaviti komplicirani režim koji je uvoznicima zadavao glavobolje pri određivanju vrijednosti metalnog sadržaja u tisućama proizvoda.

Osim toga, Bijela kuća će do 2027. godine smanjiti pristojbe na energetsku i industrijsku opremu s 50 na 15 posto kako bi potaknula izgradnju podatkovnih centara i infrastrukture. Promjene stupaju na snagu u ponedjeljak, odmah nakon ponoći.

Negativne reakcije

Američka gospodarska komora upozorila je da će nove carine na lijekove samo povećati troškove zdravstvene zaštite za američke obitelji i dodatno pritisnuti građevinski i energetski sektor koji se već bore s visokim ulaznim troškovima.

Također, američka poslovna zajednica već strahuje od novih troškova jer je rat s Iranom na Bliskom istoku izazvao skok cijena energenata.