Biznis i politika

Turizam ulazi u sezonu bez sigurnosti: sve ovisi o last minuteu

31. ožujka 2026.

eccos porec

foto

Buking je solidan, ali marže padaju, investicije se režu, a čak 64 posto gostiju čeka odluku o putovanju u zadnjem trenutku

Nema panike, ali turistička sezona se priprema pod egidom 'opreznog optimizma'. Tim riječima predstavnici turističkog sektora tumače aktualne geopolitičke turbulencije koje se itekako održavaju na turističku 2026. godinu. Opći je dojam da je booking za sezonu u Hrvatskoj dobar, da ćemo se vjerojatno izvući i ove godine, no pitanje je što to 'izvući' ustvari znači i kako to tumačiti.

Naime, dubinska analiza podataka koje je na danas predstavio Deloitte o očekivanjima za sezonu 2026. godinu, provedenu ispitivanjem poduzetnika u sektoru, itekako otkriva pukotine u modelu koji je godinama jamčio sigurnu zaradu. A te pukotine izgledaju ovako: ove su godine sve oči i pažnja upereni u 'last minute' rezervacije, one će biti ključni trenutak istine, a ono o čemu se sve glasnije u sektoru priča je sve veći pritisak na marže koji se itekako održava na investicije. Profitabilnost je u nekim turističkim kategorijama ozbiljno ugrožena, a time su i investicije dovedene u pitanje.

Dvije kategorije rezervacija

Hrvatski turistički sektor ušao je u fazu koju stručnjaci nazivaju 'staklenim stropom'. Iako je anketa o očekivanjima u 2026. godini, koju su proveli Deloitte, Hrvatska udruga turizma (HUT) i Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske, provedena nakon početka najnovije globalne krize na Bliskom istoku, pokazala da je trenutni booking na razini prošle godine, atmosfera u sektoru daleko je od opuštene.

Ono što se već sada zna jest da se rezervacije mogu podijeliti u dvije kategorije. Sjeverni i Srednji Jadran ne bilježe veće oscilacije u odnosu na prethodnu godinu, jer su to uglavnom auto-destinacije, dok Južni Jadran itekako ima problema s bookingom pogotovo s dalekih tržišta, pogotovo onih koji na Jadran dolaze zrakoplovima i koji moraju presjedati u nekoj od luka na Bliskom istoku, u regiji opterećenoj nestabilnošću i sukobima koji izravno utječu na sigurnost zračnih koridora.

- Svi se bojimo što će se dogoditi u budućnosti – rekao je predstavljajući anketu Veljko Ostojić, direktor HUT-a, što itekako oslikava kolektivnu tjeskobu sektora koji se bori s nikad većim operativnim pritiscima.

Pad rezervacija iz Njemačke

Nije razlog za strah samo sukob na Bliskom istoku, već i njegove posljedice na globalnu trgovinu i gospodarstva, pa tako i na gospodarstva naših emitivnih tržišta, pogotovo Njemačke. A prema anketi, već se sad iz te zemlje bilježi osjetan pad volumena rezervacija, kao i sa tržišta Velike Britanije, Francuske te Nizozemske. U tom je kontekstu jedina dobar vijest da broj rezervacija raste i to s domaćeg tržišta i iz Slovenije.

- Iskreno, sumnjam da će njemačka obitelj koja je izdvojila novac za ljetovanje na Jadranu odustati od dolaska zbog rasta cijene goriva – smatra Ostojić.

Ono što posebno brine turistički sektor jest promjena psihologije kupca. Čak 64,4 posto tržišta sada ciljano čeka last minute ponude. Za hotelijere to znači gubitak kontrole nad cijenama i prinosima. Umjesto sigurnog planiranja, sezona se pretvara u kockanje s popunjenošću u zadnji tren. Dok su Italija i Španjolska u sličnom problemu, Hrvatska je posebno ranjiva zbog svoje ovisnosti o auto-gostima.

Rani Uskrs

U tu 'savršenu oluju' loših vijesti upisuje se i ovogodišnji Uskrs, koji navode turistički stručnjaci, 'pada rano', što je oduvijek bio izazov za jadranske destinacije. Za uskrsni se vikend tako planira otvaranje 60 posto hotelskih kapaciteta, a cilj je dostići brojku od 150 do 170 tisuća dolazaka, odnosno preko pola milijuna noćenja.

I sve to skupa bi samo po sebi bilo dovoljno izazovno da cijeli sektor nije u troškovnoj spirali i da se, kako je objašnjeno na predstavljanju, poskupljenjima smještaja dosad nije pokušavao 'uhvatiti stalni rast troškova'.

- Marže neto dobiti se smanjuju, sve će to utjecati na postavljanje cijena koje bi u ovoj godini mogle rasti od tri do šest posto – istaknuto je na predstavljanju ankete.

Dok se na strani prihoda vodi borba za svaki euro, na strani rashoda situacija je alarmantna. Tri su ključna 'drivera' rasta troškova koji izjedaju profit. Trošak rada, koji je, kako se naglasilo, postao apsolutni generator rasta rashoda, a koji će i ove sezone rasti. Tu je još i, dodali su, komunalni udar odnosno rast cijena komunalnih usluga, kao i rast cijena energije što, moglo se čuti, stvara neodrživ pritisak na bilancu. Rast će i cijene hrane i pića, ali sporije, oko tri posto.

Smanjenje investicija

Najmračniji dio predstavljanja rezultata ankete odnosi se na budući razvoj. Čak 42 posto ispitanika ankete planira smanjiti investicije u sljedeće dvije godine. Razlozi su višestruki, a glavni i osnovni razlog je pad profitabilnosti, porezni pritisak i upitan povrat.

Zanimljiva je koincidencija da su danas objavljeni i podaci Hrvatske narodne banke (HNB) o prihodu od stranih turista u 2025. godini, koji su iznosili 15 milijardi i 298 milijuna eura što predstavlja rast od dva posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, odnosno prihodovano je 292,5 milijuna eura više.

U četvrtom tromjesečju 2025. godine prihodi stranih turista iznosili su milijardu i 886 milijuna eura što predstavlja povećanje od 3,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, odnosno prihodovano je 69,5 milijuna eura više.

- Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima u 2025. godini. Uz rekordne turističke dolaske i noćenja, ostvareni su i rekordni prihodi, što jasno potvrđuje da hrvatski turizam nastavlja rasti, ali sada na promišljen, strateški i dugoročno održiv način. Pozitivni trendovi nastavljeni su i u 2026. godini. Ipak, u okolnostima obilježenima globalnim izazovima i neizvjesnostima, nezahvalno je iznositi precizne prognoze o daljnjem tijeku turističke godine.

Realno je očekivati kako će se ove godine, više nego ranije, odluke o putovanjima donositi u posljednjem trenutku, jer će velika većina gostiju odlučivati unutar tjedan, dva uoči putovanja, što dodatno naglašava važnost naše konkurentnosti na međunarodnom tržištu. Zato je ključno zadržati visoku razinu odgovornosti u oblikovanju turističke ponude i cjenovne politike, jer će upravo ti elementi biti presudni za očuvanje stabilnosti i nastavak pozitivnih trendova u hrvatskom turizmu - rekao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina.