WEF upozorava: carinski ratovi i AI rizici najveća prijetnja poslovanju u 2026.

Najnovije izvješće o globalnim rizicima Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) šalje dramatično upozorenje te kaže kako se svijet nalazi na svojevrsnoj prekretnici. Prema istraživanju u kojem je sudjelovalo 1300 lidera iz svijeta biznisa, politike i civilnog društva, iduće dvije godine bit će sve samo ne mirne. Carine, geopolitičko nadmetanje i tamna strana umjetne inteligencije izbile na vrh poslovnih strahova uoči 2026. godine.

Poruka izvješća kaže kako svijet ulazi u razdoblje u kojem se rizici ne nižu jedan za drugim, nego dolaze istodobno te se međusobno pojačavaju.

Stezanje globalne trgovine

Od 1300 anketiranih polovica ispitanika očekuje 'turbulentne' dvije godine, a tek jedan posto vidi razdoblje smirenosti. U takvoj atmosferi 'geoekonomska konfrontacija' skače na prvo mjesto najtežih kratkoročnih rizika. U prijevodu, sve češće gledamo kako države ekonomiju pretvaraju u alat pritiska, kroz carine, regulaciju, manipulaciju lancima opskrbe, ograničenja kapitala i druge poluge. WEF upozorava da bi taj trend mogao rezultirati osjetnim stezanjem globalne trgovine.

Saadia Zahidi, direktorica u WEF-u, u razgovoru za CNBC je naglasila da zabrinutost raste posebno oko sukoba između država i mogućih posljedica po globalno gospodarstvo. Upravo su ekonomski rizici, navodi izvješće, doživjeli najbrži rast među svim promatranim kategorijama u iduće dvije godine, uz strahove od usporavanja rasta, inflacije i potencijalnih balona na tržištima imovine, i to u trenutku kada brojne zemlje nose visoke terete duga, a financijska tržišta ostaju volatilna.

U izradi izvješća WEF surađuje s Marshom, najvećim svjetskim osiguravateljno-brokerskim divom, koji je ovih dana promijenio korporativni identitet nakon rebrandinga iz Marsh McLennan. Njihov izvršni direktor John Doyle opisao je trenutak kao 'vrijeme poli-kriza', u kojem se tvrtke moraju istovremeno nositi s trgovinskim ratovima, kulturnim ratovima, ubrzanom tehnološkom revolucijom i posljedicama ekstremnih vremenskih događaja. Poslovno okruženje pritom postaje sve manje predvidljivo, a upravljanje rizicima sve skuplje i kompleksnije.

Strah od dezinformacija

Na drugo mjesto kratkoročnih rizika WEF stavlja dezinformacije i manipulacije informacijama, a odmah iza toga društvenu polarizaciju, širenje jazova između suprotstavljenih društvenih skupina. U dugoročnijoj slici, nejednakost se prepoznaje kao ključni 'povezani' rizik u sljedećih deset godina, onaj koji se lijepi na sve ostalo i pogoršava posljedice gotovo svakog šoka.

Najdramatičniji skok u percepciji rizika bilježi umjetna inteligencija. 'Negativni ishodi AI-ja' u samo godinu dana prelaze put od 30. mjesta među kratkoročnim rizicima do petog mjesta među dugoročnima. WEF kao jednu od najopasnijih posljedica ističe moguću zamjenu radne snage, koja može ubrzati rast dohodovne nejednakosti, produbiti društvene podjele i pritisnuti potrošnju, stvarajući začarani krug ekonomskog usporavanja i društvenog nezadovoljstva, čak i u scenariju velikih skokova produktivnosti.

Izvješće dodatno upozorava na konvergenciju strojnog učenja i kvantnog računarstva, koja ubrzava razvoj i otvara mogućnost situacija u kojima ljudi gube nadzor nad sustavima koje su stvorili.

Klima u drugom planu

Istodobno, okolišni rizici očito su gurnuti u drugi plan kad je riječ o kratkom roku. Zahidi kaže da su 'deprioritizirani', ali ne nestaju, samo ih potiskuju ratovi, inflacija i informacijski kaos. Paradoks je da ekstremni vremenski događaji ostaju najveća briga lidera u horizontu od deset godina. U izvješću se navodi procjena da bi globalni osigurani gubici od prirodnih katastrofa u 2025. mogli dosegnuti 107 milijardi dolara, što bi bila šesta uzastopna godina s više od 100 milijardi, uz snažan rast u odnosu na rane 2000-e.

Doyle je kao ilustraciju naveo kalifornijske požare s početka 2025., ističući da tržište osiguranja treba regulativu koja dopušta da premije realno odražavaju rizik, kako bi se u sustav privuklo više kapitala. Uz to, naglasak stavlja na građevinske standarde, učenje iz ranijih katastrofa i primjenu tehnologija koje smanjuju izloženost, jer bez toga rizik postaje neosiguriv ili preskup.

WEF pritom upozorava da će ekstremna vrućina, suše, požari i drugi događaji vjerojatno postajati intenzivniji i učestaliji, dok su teme poput 'kritičnih promjena Zemljinih sustava', gubitka bioraznolikosti i kolapsa ekosustava te onečišćenja pale niže na listi, što odražava promjenu fokusa lidera.