Direktan utjecaj carina iz Vrta ruža na domaću ekonomiju relativno je limitiran, ali indirektni utjecaj svakako postoji
Carinski rat koji je eskalirao ovoga tjedna uvođenjem ‘recipročnih‘ nameta za više od 180 svjetskih država koje trguju sa SAD-om po svemu sudeći rezultirat će padom američkog gospodarstva u krizu. Kako to obično biva, kad najveće svjetsko gospodarstvo ima problema, ni ostatak svijeta nije u ekonomski najboljem stanju. Sukladno tome, dosadašnje ekonomske prognoze trebat će proći ozbiljnu reviziju.
Hrvatska narodna banka (HNB) u proljetnim makroekonomskim projekcijama istaknula je kako bi u 2025. i 2026. rast BDP-a mogao u prosjeku usporiti na približno tri posto. Najveći oslonac ekonomisti središnje banke vidjeli su u domaćoj potražnji, ali uz manji doprinos nego 2024. godine. Iz HNB-a su nam odgovorili da će u svoju nadolazeću makroekonomsku projekciju, koja će biti objavljena u lipnju u sklopu publikacije Makroekonomska kretanja i prognoze, sveobuhvatno uključiti potencijalne učinke carina koje je nametnula američka administracija.
Promjena niza parametara
- Projekcije će ujedno biti usuglašene s projekcijama i pretpostavkama drugih zemalja europodručja, s obzirom da se izrađuju u okviru Europskog sustava središnjih banaka i ESB-a (tzv. Broad Macroeconomic Projection Exercise – BMPE). Pritom će uzeti u obzir i moguće protumjere drugih zemalja, kao i širi kontekst ekonomskih promjena, uključujući kretanja cijena sirovina i energije, uvjete financiranja, tečajne oscilacije i druge relevantne čimbenike – navode iz središnje banke.
Prema njihovim riječima, iako se ne očekuju značajni izravni učinci carina na hrvatsko gospodarstvo – izvoz u SAD čini tek četiri posto ukupnog robnog izvoza, pri čemu se velik dio odnosi na farmaceutske proizvode koji su trenutno izuzeti – potencijalni neizravni učinci mogli bi biti izraženiji. - Oni bi se prvenstveno mogli manifestirati kroz smanjenje potražnje od strane glavnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, poput Njemačke, što bi moglo imati šire posljedice za domaću ekonomiju – navode iz HNB-a.
Erste banka za ovu je godinu očekivala gospodarski rast ‘oko tri posto‘, podržan ponajprije osobnom potrošnjom i investicijama. Na prezentaciji krajem prošle godine ekonomisti te banke su naglasili kako osobnu potrošnju podržava stanje na tržištu rada, u vidu rekordno niske razine nezaposlenosti, rasta zaposlenosti, kao i daljnjeg rasta plaća. Investicije, pak, će se i dalje dominantno temeljiti na snažnom priljevu europskih fondova. Novonastala situacija s ‘carinama iz Vrta ruža‘ Ersteove analitičare nije bitnije pokolebala.
- Erste grupa zasada ostaje pri trenutnim prognozama rasta hrvatskog BDP-a za ovu i narednu godinu, ali naglašavamo rastuće silazne rizike s obzirom na aktualna ekonomska događanja. Direktan utjecaj na domaću ekonomiju relativno je limitiran s obzirom na nizak iznos direktne trgovinske povezanosti sa SAD-om. S druge strane, indirektni utjecaj svakako postoji, kroz uključenost hrvatskih kompanija u globalne lance proizvodnje – kazao nam je Mate Jelić, makroekonomski analitičar u Erste banci.
U Raiffeisen banci također naglašavaju da je izravna izloženost Hrvatske američkom gospodarstvu razmjeno mala (udio izvoza u SAD-u je manji od jedan posto BDP-a), ali zasigurno ne treba zanemariti potencijalno negativan indirektna utjecaj na hrvatsko gospodarstvo preko glavnih vanjskotrgovinskih partnera iz Europske unije.
- I ranije smo naglašavali na su naše trenutne procjene izložene rizicima koji primarno proizlaze iz vanjskog okruženja na koje je Hrvatska kao malo i otvoreno gospodarstvo izložena. Međutim, za sada ostajemo pri trenutnim procjenama gospodarskog rasta, a eventualne izmjene prvenstveno će ovisiti o procijenjenom negativnom utjecaju na glavna gospodarstva EU-a. Posljedično, sagledat ćemo efekt prijenosa na hrvatskog gospodarstvo. Zbog kratkoće vremena, ali i iznimno visoke nepredvidivost ne samo američke administracije nego i odgovora vanjskotrgovinskih partnera, smatramo da je potrebno pričekati određeno vrijeme za pouzdanu ocjenu mogućih utjecaja - kažu analitičari RBA.
Povratak 120 godina unazad
Američki ekonomisti ističu kako objava predsjednika Donalda Trumpa u Vrtu ruža Bijele kuće o podizanju carina znači da će se efektivna carinska stopa na uvoz u SAD podići na razinu od 20 do 25 posto, što je najviše od početka prošlog stoljeća. U tom slučaju, mogućnost da američko gospodarstvo padne u recesiju raste na 40 posto, a globalni ekonomski rast spustit će se sa sadašnjih tri na dva posto.
Mate Jelić kaže da ako se promatra strukturu uvoza SAD-a, određeni sektori poput automobilskog sektora te farmaceutskih proizvoda čine se nešto izloženiji, s obzirom na relativno višu zastupljenost unutar uvoza SAD-a. - Ono što dodatno komplicira situaciju jest izrazito naglašena neizvjesnost koja svakako može doprinijeti da dio investitora privremeno zaustavi planirane investicijske procese. U tom kontekstu, u ovom trenu nezahvalno je licitirati u kolikoj će mjeri usporiti globalni gospodarski rast – kaže Jelić.
Analitičari RBA na pitanje o globalnom aspektu samo su kratko poručili kako za sada ne očekuju recesiju.