Zlato, dolar i bitcoin porasli nakon političkih previranja u Venezueli

Zlato i američki dolar porasli su u ponedjeljak nakon što su Sjedinjene Države tijekom vikenda svrgnule predsjednika Venezuele Nicolasa Madura što je dodatno povećalo već dugotrajne geopolitičke rizike. Spot cijena zlata skočila je jutros više od dva posto, a srebro čak četiri posto dok je dolar ojačao u odnosu na sve druge svjetske valute.

Istodobno je Nasdaq porastao 0,7 posto, a S&P 500 0,3 posto pri čemu su naravno najviše rasle dionice povezane s umjetnom inteligencijom. Dionice su rasle i na europskim i azijskim burzama. Sve to pokazuje da zasad nema zabrinutosti da bi događaji u Venezueli mogli poremetiti tržišta.

Prema pisanju stranih analitičara, ekonomski utjecaj situacije u Venezueli premalen je da bi opteretio tržišta dionica, a isto vrijedi i za naftu. Cijene nafte bile su volatilne, ali bez nekih velikih pomaka. Brent je pao prema 60 dolara po barelu što je najniža razina u dva tjedna i što upućuje na to da tržište zasad ne očekuje brze poremećaje u globalnoj opskrbi.

No, vratimo se na dionice. Rast je najizraženiji u Aziji gdje je regionalni indeks porastao na rekordnu razinu. Proizvođači čipova poput Samsung Electronicsa i Taiwan Semiconductor Manufacturing Co. bili su među najvećim dobitnicima, dok su tehnološke dionice predvodile rast i u Europi.

Na kraju krajeva, umjetna inteligencija i dalje je tema koja dominira tržištima te nadjačava sva ostala pitanja, uključujući čak i geopolitiku. Što se tiče ostalih imovinskih klasa, prinosi na obveznice su pali, a prinos na američku desetogodišnju obveznicu smanjio se za tri boda, na 4,17 posto.

Uz sve to, jutros je porastao i bitcoin i to za čak 2,3 posto na nešto ispod 93 tisuće dolara. Najviša je to razina u posljednja tri tjedna.

Iako dio ulagača i dalje razmatra hoće li događaji u Venezueli povećati privlačnost američkog duga ili potaknuti strahove od inflacije, analitičari za sada upozoravaju na preuveličavanje reakcija.

Fokus tržišta sada se prebacuje na nadolazeće američke makroekonomske podatke, uključujući izvješća o zapošljavanju, industrijskoj aktivnosti i sentimentu potrošača, koji bi mogli dodatno oblikovati očekivanja oko buduće politike Federalnih rezervi.