Inflacija u Hrvatskoj ubrzava zbog rasta plaća i domaće potrošnje

Hrvatska se ponovno suočava s ubrzanjem inflacije, a najnoviji podaci pokazuju da se rast cijena više ne može objašnjavati samo globalnim energetskim šokovima. Prema analizi Hrvatske udruge poslodavaca, inflaciju danas sve snažnije pogone domaći čimbenici, prije svega rast plaća, troška rada i cijena usluga, dok se trgovce neopravdano stavlja u središte javnih kritika.

Nakon privremenog smirivanja tijekom 2024., harmonizirana stopa inflacije u Hrvatskoj ponovno raste i dosegnula je 5,4 posto, najvišu razinu od kraja 2023. godine. Novi rast cijena energenata, posebice naftnih derivata, ponovno se prelijeva na gospodarstvo i potrošače. HUP upozorava da Hrvatska ulazi u osjetljivo razdoblje u kojem se vanjski šokovi kombiniraju s domaćim inflatornim pritiscima. Posebno zabrinjava činjenica da ukupna primanja zaposlenih od 2019. rastu dvostruko brže od produktivnosti gospodarstva – realni rast dohodaka iznosi 29,3 posto, dok je produktivnost porasla tek 13,5 posto.

Takva dinamika kratkoročno povećava životni standard, ali dugoročno otvara pitanje održivosti. Poslodavci upozoravaju da snažan rast javnosektorskih plaća i minimalca povećava troškove rada u cijelom gospodarstvu, a poduzeća dio tih troškova nužno ugrađuju u cijene proizvoda i usluga. Upravo je trošak rada po satu u Hrvatskoj posljednje dvije godine rastao najbrže u Europskoj uniji – prosječno 14 posto godišnje.

Zašto je inflacija u Hrvatskoj viša nego u eurozoni?

Analiza HUP-a navodi nekoliko razloga zbog kojih Hrvatska i dalje ima višu inflaciju od prosjeka europodručja. Prvi je snažan rast plaća i kupovne moći. Realni rast plaća u Hrvatskoj tijekom 2025. dosegnuo je 6,8 posto, gotovo četiri i pol puta više nego u eurozoni. Više raspoloživog dohotka povećava potrošnju, posebno u segmentu usluga gdje su cijene najotpornije na pad. Cijene usluga već mjesecima rastu po stopama višima od sedam posto godišnje.

Drugi važan faktor je turizam. Tijekom ljetnih mjeseci Hrvatska praktički višestruko povećava broj potrošača zahvaljujući dolasku turista više kupovne moći. Takva sezonska eksplozija potražnje prirodno stvara pritisak na rast cijena u trgovini, ugostiteljstvu i uslugama. HUP procjenjuje da turizam podupire gotovo polovicu ukupne godišnje trgovine na malo.

Treći element je takozvana Baumolova bolest troškova – fenomen prema kojem sektori s nižom produktivnošću, poput zdravstva, obrazovanja ili ugostiteljstva, teško mogu povećati učinkovitost rada, ali plaće ipak moraju pratiti tržišne trendove. Kako je rad dominantan trošak u uslugama, rast plaća gotovo se automatski prelijeva u više cijene.

Dodatni problem predstavlja visoka ovisnost Hrvatske o uvozu hrane. Hrvatska ima najveći deficit u robnoj razmjeni prehrambenih proizvoda među usporedivim zemljama, što domaće tržište čini izuzetno osjetljivim na promjene cijena energenata i prehrambenih sirovina na globalnom tržištu.

Jesu li trgovci doista glavni krivci?

U javnosti se često stvara dojam da trgovci koriste inflaciju za povećanje profita, no podaci iz HUP-ove analize pokazuju znatno složeniju sliku. Prema podacima Hrvatske narodne banke, dominantan doprinos inflaciji već više od dvije godine daje upravo trošak rada, a ne rast profitnih marži. Bruto marže domaćih trgovaca čak su dva do tri postotna boda niže od prosjeka Europske unije, dok neto marže najvećih trgovaca iznose oko dva posto i godinama su stabilne.

Istodobno, trgovci se suočavaju sa snažnim rastom troškova zaposlenih. Udio troška rada u prihodima najvećih trgovačkih lanaca porastao je sa 8,6 posto na 10,8 posto u samo nekoliko godina.

Podaci također pokazuju da rast prihoda trgovaca uglavnom prati inflaciju hrane, što znači da realni rast prodaje praktički stagnira. Dok se dio javnosti fokusira na cijene u supermarketima, kupovna moć građana sve se više prelijeva u druge segmente potrošnje – primjerice u automobile, čiji je uvoz tijekom 2025. rastao gotovo 10 posto.

HUP upozorava i na posljedice regulatornih intervencija poput ograničavanja cijena ili zabrane rada nedjeljom. Prema njihovoj procjeni, takve mjere nisu značajno obuzdale inflaciju, ali jesu povećale poslovne rizike i smanjile investicije trgovaca. Udio kapitalnih ulaganja najvećih trgovaca pao je sa 7,9 posto prihoda u 2022. na 4,4 posto u 2025. godini.