Biznis i politika

Lagarde upozorava na rizike eura u digitalnom obliku

Predsjednica ECB-a smatra da bi stablecoini mogli oslabiti monetarnu politiku i povećati financijsku nestabilnost

Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde u petak je izrazila skeptičnost o potrebi za digitalnim valutama denominiranima u euru, upozorivši da bi 'stablecoin' povezan s eurom mogao ometati ECB-ov rad i pogoršati eventualna financijska previranja.

Niz velikih banaka u eurozoni, uključujući Societe Generale, već neko vrijeme rade na uspostavljanju kriptoimovine povezane s eurom, nastojeći se probiti na tržište kojim dominira američki dolar u potezu za koji neki smatraju da bi mogao povećati privlačnost zajedničke europske valute.

No Lagarde je rekla da su dokazi u korist 'stablecoina' denominiranih u eurima 'znatno slabiji no što se čine' jer su takve valute izložene navali ulagača tijekom tržišnih previranja i oslabljuju ECB-ovu mogućnost da svojim odlukama o kamatnim stopama dosegnu sve kutke gospodarstva.

- Ti kompromisi prevladavaju kratkotrajnu korist koju bi stablecoini denominirani u euru mogli donijeti u uvjete financiranja i međunarodni dosegu - rekla je šefica ECB-a u govoru u Španjolskoj.

- Ako želimo osnažiti međunarodnu privlačnost eura, najučinkovitiji način za postizanje tog cilja nisu digitalne valute - naglasila je Lagarde.

Kao primjer rizika navela je pad vrijednost USD Coina tijekom kolapsa Silicon Valley Banka, istaknuvši i da je istraživanje ECB-a pokazalo da bi zamjene depozita za digitalne valute u velikim razmjerima mogle oslabiti kreditiranje poduzeća i prijenos monetarne politike.

Boljom opcijom Lagarde smatra tokenizirane depozite u komercijalne banke, koji su, prema njezinom mišljenju, sigurniji od 'stablecoina', ali također se mogu prenositi u lancima blokova.

Tim komentarima Lagarde je zauzela suprotnu poziciju od Europske komisije i vlada zemalja članica, uključujući i francusku vladu, koje stablecoin denominiran u euru vide kao alat za osnaživanje međunarodnog statusa eura.

Prema europskim propisima izdavatelji stablecoina moraju najmanje 30 posto rezervi imovine držati u bankovnim depozitima, dok se ostatak mora sastojati od niskorizičnih i visokolikvidnih financijskih instrumenata, poput državnih obveznica.

U ovotjednom intervjuu za Reuters član odbora Bundesbanka Michael Theurer rekao je da su tokenizirani depoziti i stablecoini jednako ključni, priznavši ipak rizike povezane s digitalnom valutom.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju