Dolar gubi vodeću poziciju, ali ga juan i euro neće ugroziti

Dolar zbog slabosti američkog gospodarstva gubi svoju nekadašnju dominantnu poziciju u globalnom financijskom sustavu, ali će najvjerojatnije uspjeti zadržati svoju vodeću ulogu – glavna je poruka predavanja Damira Odaka na opatijskoj konferenciji Financijsko tržište u organizaciji Hrvatske udruge banaka. U predavanju pod nazivom 'Američki dolar kao globalna rezervna valuta: kako je došao i hoće li otići?', Odak, član Administrative Board of Review Europske središnje banke, pružio je povijesni pregled uspona američke valute na sadašnju poziciju u globalnim plaćanjima.

Udio američkog dolara u rezervama središnjih banaka trenutačno iznosi 58 posto. To je vrlo osjetno smanjenje s obzirom na to da je početkom 21. stoljeća njegov udio iznosio 71 posto. U tom razdoblju pozicija eura i jena ostala je više-manje stabilna; euro je druga, a jen treća valuta po zastupljenosti u međunarodnim rezervama. Odak je naglasio kako najbrže raste udio ostalih valuta, koje nijedna sama po sebi nije jako značajna. To su u prvom redu britanska funta, kanadski dolar, australski dolar i takozvane nordijske valute, norveška i švedska kruna.

Najbolji izvozni proizvod

Službeni podaci govore kako devizne rezerve država i središnjih banaka iznose 13 bilijuna dolara. Drugim riječima, udio američkog dolara u tim rezervama je 7,5 bilijuna dolara, što je otprilike četvrtina američkog BDP-a. U tom kontekstu, dolar je najvažniji američki izvozni proizvod, istaknuo je Odak. Međutim, kad se razmatra pozicija dolara, jako je važno uz ove službene rezerve obratiti pozornost i na privatne transakcije.

Damir Odak, član Administrative Board of Review Europske središnje banke

- To je jako važno zato što su one mnogo veće. Ako pogledamo samo poziciju trgovine obveznicama, stranci su kupili američkih obveznica za 1,7 bilijuna dolara više nego što su Amerikanci kupili obveznica u inozemstvu. No, prava igra je na tržištu kapitala, gdje su strani ulagači investirali kapital vrijedan kao cijeli američki BDP investirano u Ameriku.

Kad se zbroje sve te neto pozicije, financijska neto pozicija Sjedinjenih Država iznosi 1,4 BDP-a. Odnosno, toliko je više kapitala uloženo u SAD nego što je uloženo iz SAD-a u ostatak svijeta, tvrdi Odak. Pri tome treba imati na umu da dio tog novca nije efektivno ušao na američko tržište, već je posljedica rasta tržišta kapitala. - Veliki dio tog novca, čak i najveći dio, nije dug. Kako je nastao, može sutra i nestati. Dakle, paradoks je da bi se neto financijska pozicija SAD-a naglo popravila kad bi burza jako pala – istaknuo je Odak.

Dodatni faktor koji podupire poziciju dolara jest sigurnost, odnosno američka vojna snaga. To je najviše vidljivo u dogovorima sa Saudijskom Arabijom i Europom. Saudijska Arabija pristala je prodavati naftu samo za dolare, a Amerikanci su zauzvrat obećali vojnu podršku. Taj dogovor, iako nikad nije formuliran kao pravni ugovor, u funkciji je već nekih 40-ak godina i snažno podupire poziciju dolara. Slično je s Europom, koja je u doba Hladnog rata preuzela obvezu prihvaćanja američkog dolara, a Amerikanci su preuzeli obvezu da će Europu braniti ako bude trebalo.

Tko su konkurenti?

Ozbiljniji konkurent po pitanju alternativne globalne valute je Kina, koja bilježi suficit od 1,2 bilijuna dolara godišnje nakon Trumpova trgovinskog rata, jer je suficit ranije iznosio oko bilijun dolara. To je vrlo snažan temelj za kredibilnost valute, ocjenjuje Odak. Međutim, kineski juan u svjetskim je rezervama prisutan gotovo isključivo kroz specijalna prava vučenja (SDR) Međunarodnog monetarnog fonda, što je u praksi vrlo nepraktična rezerva.

- Zanimljivo je da nitko ne drži juan u klasičnim rezervama jer čim ga netko dobije, odmah ga vraća u Kinu kupujući robu preko platformi poput Temua. Čini se da ni sama Kina trenutačno nema veliku želju forsirati juan kao globalnu rezervnu valutu, unatoč njegovoj snažnoj transakcijskoj ulozi u inicijativama poput 'Pojas i put' – poručio je Odak. Kad je riječ o europskoj valuti, euro ima dobru polaznu poziciju jer je eurozona u blagom suficitu ili ravnoteži, a javni dug je umjereniji nego u SAD-u ili Kini. Međutim, dvije stvari koče euro.

Prvi problem je politička nervoza jer se svakih desetak godina (kao 2012. - 2013.) javlja strah od raspada eurozone, što uznemiruje velike imatelje rezervi. Drugi je problem nizak gospodarski rast koji je u zadnjih pet godina na razini statističke pogreške, odnosno ispod jedan posto. - Iako su SAD i eurozona do 2022. rasli sličnim tempom, od tada Amerika raste znatno brže. Iako se Hrvatska unutar eurozone smatra brzo rastućim gospodarstvom, ukupna dinamika eurozone ne ulijeva dovoljno povjerenja da bi euro u ovom trenutku preuzeo ulogu dolara – ocijenio je Odak.

Tri scenarija

Što se tiče daljnje sudbine dolara, u prvom scenariju bi SAD mogao uspjeti smanjiti neravnoteže i dolar bi trajno ostao globalna rezervna valuta koja čuva vrijednost, a ne služi više samo za pumpanje američkih deficita. U drugom scenariju dogodio bi se nastavak sadašnje situacije laganog klizanja bez velikih šokova; dolar bi s vremenom izgubio dominantnu, ali ne i vodeću ulogu. Treći scenarij uključuje jednokratni šok gdje netko odluči odbaciti dolar, što bi dovelo do vrlo brze repatrijacije dolara s ozbiljnim posljedicama na američki financijski sustav i stabilnost cijena.

- Prva dva scenarija održavaju postojeću geopolitičku situaciju; treći je radikalna i brza promjena. Što će se dogoditi, naravno, nitko ne zna. Ja bih se, recimo, kladio na drugi scenarij, a prvi bih odbacio kao nevjerojatan u ovom času – zaključio je Odak.